FOTO: Čudesan pogled na Sarajevo sa Žute tabije

Nastanak Jekovačke, u narodu poznatije kao Žuta tabija, s koje u vrijeme ramazana pucanj iz topa označava početak iftara, veže se za bosanskog namjesnika Ahmed-pašu Rustempašića, vezira iz Travnika. 

Početkom 19. stoljeća cijeli lokalitet prozvan je Jekovac, a po tome je i tabija dobila ime Jekovačka. A Žuta tabija bila je prvi objekt izgrađen u sklopu projekta započetog 1729. godine. 

Žuta tabija je građena 1809. godine od grubo tesanog kamena. Napravljena je kao nepravilni sedmougaonik s dodatnom izduženom osmom stranom, gdje je i ulaz. Građena je od kamena krečnjaka s okolnih kamenoloma. Vezivno sredstvo bila je smjesa vode, kreča, soli i jaja. 

U međuvremenu se sa gradnjom privremeno stalo, jer je Ahmed-paša promoviran u beglerbega Rumelije. Gradnja je nastavljena dolaskom Ali-paše Hećimovića na čelo Bosanskog ejaleta.

Debljina zidova iznosi 35 centimetara,  a sačuvana visina zidova iznosi  7,5 metara. Na sjevernoj strani nalaze se stepenice i jedan objekat za vojnike, a na jugozapadnoj strani je malo muslimansko groblje. 

Godine 1878. je prekinut dio bedema koji se pružao istočno od tabije. Na zapadnoj strani do 1946. godine stajala je kapija, koja je tada porušena radi proširenja saobraćajnice. 

Tabija se upotrebljavala u vrijeme austrougarske uprave i popravljena je 1883. i 1903. godine 

Pucanj iz topa sa bedema Žute tabije, u starom sarajevskom naselju Vratnik, svake ramazanske večeri označava vrijeme iftara - kraj cjelodnevnog posta muslimana.

Ramazanski top posljednjih godina je postao prava atrakcija, kako za Sarajlije, tako i za brojne turiste, koji dolaze na Žutu tabiju kako bi uživali u očaravajućem pogledu na glavni grad BiH te kako bi, uz zvuk topa, prekinuli dnevni post.

Prošetali smo starim dijelom glavnog grada BiH - od čaršije do Žute tabije. Pogledajte šta je to danas zabilježio naš fotoreporter.