Poznato ko je kriv za divlju deponiju u Ahatovićima: Slijedi kazna do 6.000 KM

Nedavno su u sarajevskom naselju Ahatovići, u ulici Djevojačke vode do broja 100, nemarni građani odbacili veliku količinu smeća i tako formirali divlju deponiju.

Neodgovorni sugrađani su osim smeća i šute ostavili i dokaze, tj. račune s imenima i prezimenima. 

Foto: Facebook: Divlja deponija Ahatovići

Tim povodom razgovarali smo s glasnogovornikom KJKP Rad Mirzom Ramićem, koji nam je rekao kako je već upoznat sa slučajem.

"Eko redari su su već bili na terenu i pronađene su informacije o osobama koje su odložile otpad. Obično se u takvim situacijama sačinjava zapisnik i uz fotodokumentaciju predaje nadležnoj kantonalnoj komunalnoj inspekciji na daljnju obradu", pojasnio je Ramić za portal Radiosarajevo.ba

Tragom ovih informacija kontaktirali smo i Inspekciju koji su za naš portal kazali kako je otvoren predmet kada je ovaj slučaj u pitanju.

"Kada je riječ o slučaju divlje deponije na lokalitetu Ahatovića, dok se ne utvrde ostale potrebne činjenice, za sada možemo potvrditi da je radi navedenog slučaja kod ovog organa otvoren predmet i pokrenut inspekcijski postupak s ciljem otkrivanja počinilaca", potvrdila je za portal Radiosarajevo.ba glasnogovornica Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Vildana Brdarić. 

Kako saznajemo, novčane kazne koje se mogu izreći za učinjeni prekršaj su od 1.000 do 6.000 KM za pravno lice, od 500 do 2.000 za odgovorno lice, te od 100 do 1.500 KM za fizičko lice.

Foto: Facebook: Divlja deponija Ahatovići

Problem divljih deponija, prema njenim riječima, osim što predstavlja problem zaštite okoliša i potencijalno je zdravstveni problem, radi zagađenja vazduha, vode i zemljišta, teško je i dokaziv s aspekta inspekcijskog nadzora, odnosno otkrivanja počinilaca.

"Kako je i poznato da neposrednu zaštitu komunalne čistoće na terenu u KS provode komunalni redari, po dostavljanju službene dokumentacije i fotografija o evidentiranju problema nelegalne deponije, inspektori cijene da li su dokazi są lica mjesta dovoljni za pokretanje postupka. Nakon toga provode se inspekcijske radnje, koje podrazumijevaju i upućivanje poziva strankama radi sačinjavanja zapisnika, odnosno utvrđivanja krivice, a koje se može nastaviti i pokretanjem prekršajnog postupaka pred nadležnim sudom", pojasnila je Brdarić.

Ovim putem se apelira i na građane da uočene nepravilnosti i počinioce prijave nadležnim inspekcijskim organima!