Dan u kojem Sarajlije nisu pokleknule pred fašističkim terorom

Na današnji dan prije 69 godina, tačnije u noći s 27. na 28. mart, 55 Sarajlija, boraca protiv fašizma, obješeni su na Marijin Dvoru u Sarajevu.

Na vješalima su se našli po odluci ustaškog prijekog suda, tačnije ustaškog stožera zločinca Maksa Luburića, i to pred samo oslobođenje Sarajeva u Drugom svjetskom ratu.

Ilegalci, kako su se tada zvali antifašisti svih bosanskohercegovačkih religija i nacija, visili su na marindvorskim kestenovima,

Vješanje je imalo za cilj zastrašiti Sarajlije, a među osuđenima bilo je i policajaca koji su vješani po noći da ne bi Sarajlije vidjele da je pola njih mrtvo, a koji su bili pretučeni u to vrijeme u policiji.

Tako su građani Sarajeva bili jako iznenađeni ujutro kada su prolazili pored aleje kestenova i vidjeli da svaki kesten ima po jednog obješenog ilegalca.

Uprkos tome, Sarajevo i Sarajlije nisu pokleknuli pred ustaškim terorom.

Strašna poruka koju su tim zločinom željele poslati ustaške vlasti ostalim građanima Sarajeva nije postigla očekivani efekt. 

Naprotiv, dan nakon vješanja, sarajevski ilegalci su u izuzetno rizičnim okolnostima uspjeli prenijeti i dostaviti prijeko potrebni sanitetski materijal partizanima, oslobodiocima grada. 

U spomen na one koji su pali uime slobode i očuvanja tradicije slobodarskog duha Sarajeva postavljena je i spomen-ploča ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

Postavljanje spomenika je inicirao gradski Savez udruženja boraca antifašističkog rata (SUBNOAR), a podržali Općina Centar, Grad Sarajevo i Kanton.

Spomenik će podsjećati sadašnje i buduće generacije, bez obzira na njihovo vjersko i nacionalno uvjerenje, da treba biti spreman na otpor prema bilo kakvim oblicima i pojavama fašizma. Spomenik nosi trajnu poruku sloge, međusobne ljubavi, hrabrosti i poštenja bh. naroda.