Čekrekčijina džamija u Sarajevu: Na kubetu se nalazi čekrk u znak sjećanja na njenog osnivača

Džamija Mustafe Muslihudina Čekrekčije je druga džamija s kupolom u Sarajevu, izgrađena 1526. godine na prostoru Baščaršije.

Džamija je specifična po tome što je možda jedina džamija ili jedna od rijetkih u Sarajevu koja nema svoj harem.

Mujezin džamije Edin Hamzakadić je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao da je Čekrekčijina džamija možda jedina koja ima plitku kupolu i opasana je dućanima.

Na njoj su sačuvani i dijelovi autentične arabeske, a od 2004. godine svrstana je na spisak Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Mustafa Muslihudin Čekrekči je 1526. godine sagradio ovu najstariju podkupolnu džamiju u BiH sa još jednom džamijom u Livnu sa kojom dijeli tu titulu.

"Džamija je izgrađena u osmanskom stilu, a u njoj postoje crteži još iz 16. stoljeća. Ornamenti su urađeni u vidu nekog biljnog svijeta", pojasnio je Hamzakadić.

Čekrekčijina džamija je najstarija podkupolna džamija u Sarajevu.

"Specifična je i po tome što je možda jedina džamija ili jedna od rijetkih u Sarajevu koja nema svoj harem i ako pogledamo sa njene južne strane možemo vidjeti da je veoma blizu glavne ceste, udaljena svega dva metra od tramvajske pruge", ispričao je Hamzakadić za AA.

Pojasnio je da je džamija bez harema.

"Njen harem su činili dućani, mislim da je bilo devet dućana koji su davali svoju kiriju za održavanje džamije, imama, mujezina i ostale koji su vodili brigu o njoj", kazao je Hamzakadić.

Specifičnost ove džamije je i nedostatak svjetlosti tako da se s ulaza džamije teško može uočiti ko stoji u mihrabu, iako je razdaljina svega nekih desetak metara.

"U većini bh. džamija na kubetu se nalazi tradicionalni znak polumjeseca i zvijezde, međutim, u ovoj džamiji na kubetu se nalazi čekrk u znak sjećanja na njenog osnivača", pojasnio je Hamzakadić još jednu specifičnost Čekrekčijine džamije.

Od 1997. do 2000. godine Kanton Sarajevo je finansirao kompletnu restauraciju i renoviranje džamije.

Mustafa Muslihudin Čekrekči bio je hajir sahibija koji je sagradio mnoga dobra, imao je veliki broj svojih dućana u Sarajevu te se odlučio i za gradnju ove džamije.

Veliki park u Sarajevu bio je njegovo vlasništvo, a tamo se nalazi i njegov mezar.

Po Čekrekčiji nosi ime i jedno mjesto u blizini Visokog, gdje je također uvakufio na desetine dućana.