Careva ćuprija: Kameni dragulj na kojeg nas danas podsjeća tek ime (FOTO)

Od svih mostova u Sarajevu, vjerovatno je najstariji onaj koji je sagradio Isa-beg Ishaković preko Miljacke u osovini vrata Careve džamije na lijevoj i Kolobara-hana na desnoj obali. 

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Zna se da je Careva ćuprija rušena više puta. Naime, tokom poplave 1619. godine Miljacka je porušila šest kamenih mostova, među kojima je bio i ovaj. Već sljedeće godine dolazi do obnove mosta. U velikoj poplavi dana 15. novembra 1791. godine stradaše ponovo, kako je to Bašeskija zabilježio, svi sarajevski mostovi osim Šeher-Ćehajina; stradala je, dakle i Careva ćuprija. 

Hadži Husein-aga Haračić je sagradio kameni most s tri stuba i četiri luka na istom mjestu i zbog oštećenja Hadži Mustafa Bešlija je 1792./93. godine obnovio jedan svod uz desnu obalu.

Na sjednici općinskog zastupstva od osmog marta 1880. godine predložen je plan o regulaciji Miljacke čime bi se utvrdila i ojačala obala na potezu od Bendbaše do Čobanije. Tako je i originalni most porušen 1896. godine, a danas nas na njega podsjeća samo njegovo ime, preneseno na prvi betonski most u Sarajevu, sagrađen dvadesetak metara uzvodno od originalnog mosta. 

Ovaj most predstavlja pionirski pokušaj upotrebe armiranobetonske konstrukcije u mostogradnji Austro-Ugarske monarhije. Dovršen je 1897. godine. Kolovoz je urađen od granitnih kocki, dok su trotoari asfaltirani. Pretpostavlja se da je ova visina ranije bila viša, odnosno da su i trotoari bili urađeni od granita.

Sadašnja željezna ograda, čija visina iznosi 1,10 metara nije autentična ograda kakva je vidljiva na starim fotografijama.

Most je u periodu između dva svjetska rata preimenovan u Most Bogdana Žerajića, sve do 1992. godine, kada mu je vraćeno izvorno ime.

Danas se most nalazi u lošem stanju. Konstruktivni elementi mosta, armiranobetonska konstrukcija mosta je oštećena i vidljive su mnogobrojne pukotine, čemu sigurno ne pomaže ni intenzivan saobraćaj koji se odvija preko mosta, i to u oba smjera. 

Proglašen je nacionalnim spomenikom BiH 2009. godine.