BiH među deset zemalja s najvećom upotrebom cigareta, nargile sve veći problem

Inicijativa za usklađivanje federalnih zakona s okvirnom Konvencijom o kontroli duhana (FCTC) bila je povod današnjeg sastanka ministrice za zdravstvo Kantona Sarajevo Emire Tanović Mikulec s direktoricom Progresivnog razvoja organizacija i individua Ulianom Bakh, direktorom „Campaign for tabacco – free kids“ Josuhom Abramsom i predsjednikom Udruženja PROI Samirom Ibiševićem. 

Tokom sastanka je rečeno da se BiH nalazi na neslavnoj listi top deset zemalja na svijetu, tačnije, zauzima osmo mjesto po broju upotrijebljenih cigareta po glavi stanovnika, a postotak pušača adolescenata je u stalnom porastu

„Osim promoviranja zdravih stilova života, razvijanja pozitivnih stavova prema svom i tuđem zdravlju, odlučili smo da u rješavanje pitanja u vezi s pušenjem, a koja su zasnovana na principu ljudskih prava u kontroli duhana s fokusom na djecu i njihova prava, uključimo i Ministarstvo za zdravstvo KS-a, jer smatramo da su oni naši najbolji partneri u budućem provođenju usklađenih zakona za smanjenje pušenja“, pojasnio je Ibišević.

Naglasio je i da udruženje koje predstavlja prvo započelo aktivnosti na polju prevencije ovisnosti o duhanu i duhanskim prerađevinama.

Nargile kao novi problem

„Ministarstvo za zdravstvo će vam biti glavni partner u integracijskoj kontroli duhana i prevenciji pušenja, jer smatramo da je to jedno od ključnih javno-zdravstvenih pitanja“, istaknula je ovom prilikom ministrica Emira Tanović Mikulec, te dodala kako je jedan od problema s kojima se susrećemo u Kantonu povećana dostupnost nargile u posljednje vrijeme, koju nažalost najčešće konzumiraju djece bez ikakvih kontrola.

„Moramo ovaj problem pod hitno u budućnosti riješiti, ali i konačno početi provoditi zakonske odredbe koje nam jasno nalaže Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina“, potcrtala je ministrica Emira Tanović Mikulec.

Prema podacima koje raspolože ovo udruženje, gotovo polovina odraslog stanovništva u BiH konzumira cigarete. Izloženost pasivnom pušenju je vrlo visoka i među mladima od 13 do 15 godina iznosi 77,3 posto. Pušenje izaziva različite bolesti, invalidnost i izaziva preranu smrt, a s druge strane predstavlja finansijski teret za pušače i njihove porodice, pružaoce zdravstvenih usluga i poslodavce.