Azbest i dalje vreba iz sarajevskih zgrada: Evidentirano 570 stavki, za sanaciju tek 470.000 KM

Azbestni krovovi i fasade i dalje predstavljaju problem za brojne stambene zgrade u Kantonu Sarajevo, a njihova sanacija otvara pitanja sigurnosti stanara, troškova i dinamike radova.

Iako su opasnosti azbesta odavno poznate, ovaj opasni materijal još se nalazi na velikom broju starijih objekata, zbog čega je njegovo uklanjanje jedan od važnih izazova u održavanju kolektivnog stanovanja.

Registar za 2026. godinu sadrži 498 stavki koje se odnose na azbestne krovove i 72 stavke za azbestne fasade na objektima kolektivnog stanovanja oštećenim tokom rata. Najviše ih je evidentirano u Novom Gradu.

Trending

Borački dodatak na čekanju: Ministarstvo probilo rok, borci i dalje bez odgovora

Kanton Sarajevo za sanaciju krovova i liftova izdvaja 470.000 KM, a krovovi s azbestom posebno su označeni kao prioritet. Ipak, još nije poznato koliko će objekata biti obuhvaćeno radovima niti koliko je novca potrebno za rješavanje problema na svim zgradama.

Azbestni krovovi i fasade i dalje su problem brojnih stambenih zgrada u Kantonu Sarajevo. Iako je upotreba ovog materijala zabranjena, azbest je i dalje prisutan na starijim objektima, a njegovo uklanjanje zahtijeva stručan pristup i odgovarajuće zbrinjavanje otpada.

Novi registar objekata kolektivnog stanovanja oštećenih usljed ratnih dejstava, datiran 2. februara 2026. godine, daje konkretniji uvid u razmjere problema. Prebrojavanjem numeriranih stavki u tabelama koje se odnose na azbestne krovove evidentirano je 498 stavki, dok su u tabelama za azbestne fasade navedene 72 stavke.

To nisu nužno 570 različitih zgrada, jer se pojedini objekti mogu pojavljivati u obje kategorije, a neke stavke obuhvataju više kućnih brojeva. Ipak, podaci pokazuju da se problem odnosi na veliki broj stambenih objekata u više općina Kantona Sarajevo.

Istovremeno, Vlada KS pokrenula je program sanacije objekata oštećenih ratnim dejstvima, za koji je u Budžetu za 2026. godinu planirano 470.000 KM. Među prioritetima su krovovi na kojima se nalazi azbest.

Ključno pitanje je koliko će ovaj program zaista pomoći stanarima i koliko će evidentiranih objekata dobiti novi krov.

23.11.25. 10:11

Azbest i dalje prijeti u bh. susjedstvu: Vlasnik tvornice pobjegao u BiH, ljudi obolijevaju

Novi Grad prednjači po broju evidentiranih objekata

Podaci iz registra za 2026. godinu pokazuju da je najveći broj stavki koje se odnose na azbestne krovove evidentiran u općini Novi Grad.

U tabelama za ovu općinu navedeno je 270 stavki za krovove i 36 stavki za fasade. Slijedi Centar sa 66 stavki za krovove i 10 za fasade, dok Novo Sarajevo ima 54 stavke u tabeli za krovove i 25 u tabeli za fasade.

U drugim općinama također su evidentirani objekti s azbestnim krovovima: na Ilidži su navedene 33 stavke, u Ilijašu 31, Vogošći 28, Starom Gradu 11 i Hadžićima pet.

U tabelama za azbestne fasade evidentirano je i deset objekata u Centru, 25 stavki u Novom Sarajevu te jedna u Starom Gradu, pored 36 stavki u Novom Gradu. U registru nisu navedene posebne tabele za azbestne fasade u svim općinama, što ne znači da na njihovom području takvih objekata nužno nema.

Riječ je o objektima kolektivnog stanovanja evidentiranim zbog oštećenja usljed ratnih dejstava. Registar zato nije nužno potpun popis svih zgrada koje u Kantonu Sarajevo imaju azbestne materijale.

Raniji podaci bili su manji, ali poređenje zahtijeva oprez

U medijskom izvještaju iz 2024. godine navedeno je da je u tadašnjem registru bilo 406 objekata s oštećenim krovovima na bazi azbesta i 61 objekat s oštećenim azbestnim fasadama.

Prema tim podacima, Novi Grad je i tada prednjačio, sa 219 objekata s azbestnim krovovima i 35 objekata s azbestnim fasadama.

U registru za 2026. godinu prebrojano je 498 stavki za krovove i 72 za fasade. To je više nego u ranije objavljenim podacima, ali se na osnovu samog poređenja ne može zaključiti da je broj zgrada s azbestom porastao.

08.12.25. 07:20

Ekološki problem u Hercegovini: Onečišćenje azbestom prijeti Međugorju?

Za pouzdanu usporedbu potrebno je utvrditi jesu li oba registra obuhvatila iste kategorije objekata, jesu li korišteni jednaki kriteriji evidentiranja te da li su u međuvremenu neki objekti sanirani ili dodani u evidenciju.

Ministarstvo bi zato trebalo objasniti šta se promijenilo između dva registra, koliko je objekata u međuvremenu sanirano i koliko ih još zahtijeva intervenciju.

Ažurirana evidencija posebno je važna za određivanje prioriteta. Nije isto ako je azbestni krov neoštećen ili ako je materijal napukao, oštećen gelerskim udarima ili izložen dugogodišnjem propadanju. Za procjenu stvarnog rizika potrebni su podaci o stanju pojedinačnih objekata i stručne procjene.

Kanton izdvaja 470.000 KM, općine moraju osigurati polovinu

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS objavilo je javni poziv za sufinansiranje sanacije objekata kolektivnog stanovanja oštećenih usljed ratnih dejstava.

Za realizaciju Programa "Sistemska sanacija objekata oštećenih ratnim dejstvima" u Budžetu Kantona Sarajevo za 2026. godinu planirano je 470.000 KM.

Program obuhvata dvije vrste projekata: sanaciju krovova i sanaciju liftova. Ministarstvo i općine odobrene projekte finansiraju u omjeru 50:50, dok općine u svoj dio finansiranja mogu uključiti i etažne vlasnike.

Za pojedinačni projekt sanacije krova Ministarstvo može izdvojiti najmanje 7.000 KM, a najviše 100.000 KM. Za sanaciju lifta predviđeno je od 3.000 do 25.000 KM po projektu.

Poseban prioritet u postupku vrednovanja dat će se sanaciji krovova na kojima se nalazi azbest, navedeno je u javnom pozivu.

"Cilj projekta sanacije krovova je otklanjanje oštećenja nastalih uslijed ratnih dejstava, sprečavanje opasnosti po stanare i prolaznike te zaustavljanje kontinuiranog propadanja objekata", navodi se u saopćenju Ministarstva.

02.07.25. 07:10

Grad u BiH pod uzbunom: Opasan kancerogeni otpad prijeti građanima, a nadležni šute

Međutim, 470.000 KM nije namijenjeno isključivo sanaciji azbestnih krovova. Sredstva se raspoređuju na projekte sanacije krovova i liftova, a konačna raspodjela zavisit će od prijavljenih projekata, ispunjavanja uslova javnog poziva i rezultata vrednovanja.

Pravo prijave imaju općine s područja Kantona Sarajevo. Sanaciju krovova provodit će općine, dok će sanaciju liftova realizirati Kantonalni stambeni fond Sarajevo u saradnji s Ministarstvom i općinama.

Takav model zahtijeva da općine osiguraju vlastiti dio sredstava kako bi odobreni projekti mogli biti realizirani. Zbog toga je važno utvrditi koliko će općina prijaviti projekte, koliko će ih biti odobreno i koliko će među njima biti zgrada s azbestnim krovovima.

Šta će biti sa zgradama koje ne budu obuhvaćene programom?
Jedno od najvažnijih pitanja jeste šta će se dogoditi sa objektima koji su evidentirani u registru, ali ne budu odabrani za sanaciju u 2026. godini.

U ranijem medijskom izvještaju iz 2024. godine navedeno je da tadašnje Ministarstvo nije imalo procjenu ukupnih troškova sanacije svih evidentiranih azbestnih krovova i fasada. Tada je istaknuto da su troškovi visoki i da ih etažni vlasnici često ne mogu sami osigurati, zbog čega su potrebni podrška Kantona i općina te raspoloživa budžetska sredstva.

Nije poznato da li je u međuvremenu izrađena nova procjena ukupnih troškova. Upravo bi taj podatak mogao pokazati da li Kanton ima dugoročan plan za rješavanje problema ili se sanacija uglavnom provodi kroz godišnje programe u skladu s raspoloživim novcem.

Bez procjene ukupnih troškova i jasnog plana prioriteta teško je odrediti koliko će godina biti potrebno za sanaciju svih objekata koji zahtijevaju intervenciju.

Azbest nije uvijek neposredna opasnost, ali oštećenja zahtijevaju pažnju

Azbest je ranije široko korišten u građevinarstvu zbog čvrstoće, otpornosti na visoke temperature i izolacijskih svojstava. Međutim, udisanje azbestnih vlakana povezano je s ozbiljnim oboljenjima, uključujući rak pluća, mezoteliom i azbestozu.

Zabrana upotrebe azbesta nije značila da će automatski biti uklonjen iz starijih objekata. Zbog toga se i danas nalazi na krovovima i fasadama brojnih zgrada izgrađenih u ranijim decenijama.

Rizik zavisi od stanja materijala i mogućnosti oslobađanja vlakana u zrak. Neoštećeni materijali koji sadrže azbest ne predstavljaju isti rizik kao oni koji su oštećeni, lome se ili se uklanjaju bez odgovarajućih mjera zaštite.

Zato je važno da se sanacija provodi stručno, uz sprečavanje širenja azbestnih vlakana i propisno zbrinjavanje uklonjenog materijala. Zamjena starog krova nije samo građevinski zahvat nego i postupak koji zahtijeva pažljivo planiranje radi zaštite stanara, radnika i okoliša.

Sama činjenica da je zgrada evidentirana s azbestnim krovom ne znači da je potvrđena neposredna izloženost stanara. Međutim, oštećenja i neadekvatno izvođenje radova mogu predstavljati rizik koji treba procijeniti i kontrolirati.

Koliko će zgrada zaista dobiti nove krovove?

Vlada Kantona Sarajevo najavila je sistemski pristup sanaciji objekata oštećenih ratnim dejstvima, uz saradnju s općinama i usmjeravanje budžetskih sredstava prema objektima kojima je pomoć najpotrebnija.

Objavljivanje javnog poziva predstavlja konkretan korak, ali stvarni rezultati moći će se procijeniti tek nakon objave odobrenih projekata i podataka o realiziranim radovima.

Registar za 2026. godinu pokazuje da su azbestni krovovi i fasade evidentirani na velikom broju objekata kolektivnog stanovanja. Ipak, broj stavki u registru sam po sebi ne govori koliko je objekata prioritetno za sanaciju, koliko ih je već popravljeno niti koliko će ih biti obuhvaćeno ovogodišnjim programom.

Za potpunu sliku potrebno je objaviti ažurirane podatke o stanju objekata, broju do sada saniranih krovova i fasada, ukupnim procijenjenim troškovima te planu finansiranja preostalih radova.

Posebno je važno utvrditi koliko je projekata prijavljeno i odobreno u 2026. godini, koliko će novca biti izdvojeno upravo za azbestne krovove i šta će se poduzeti za zgrade koje ne budu obuhvaćene ovogodišnjim pozivom.

Za stanare, pitanje nije samo ko će platiti sanaciju nego i kada će radovi početi i hoće li biti izvedeni na način koji osigurava zaštitu zdravlja i okoliša.

Planiranih 470.000 KM može pomoći u rješavanju dijela problema. Ali bez ažurnih podataka, jasnih prioriteta i višegodišnjeg plana ostaje otvoreno pitanje koliko je Sarajevo blizu sistemskog rješenja problema azbesta u stambenim zgradama.