Lisabonski ugovor donosi nova ovlaštenja EP-u

Foto: europarl.europa.eu

Evropski parlamentarci s nestrpljenjem čekaju na stupanje na snagu Lisabonskog ugovora 1. decembra koji će im, prema novim institucionalnim pravilima, dati veću nadležnost.

Dok imenovanja novog predsjednika Vijeća EU-a i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku predstavljaju prije svega preoblikovanje vanjskog izgleda Unije, unutarnje preoblikovanje koje donosi Lisabonski ugovor podrazumijeva davanje veće moći Evropskom parlamentu i ovaj korak smatra se suštinski većom promjenom od uspostavljanja dvije nove funkcije.

Parlament će od 1. decembra dobiti glas u čitavom nizu novih pitanja kao što su legalna imigracija, pravosudna i policijska saradnja u borbi protiv kriminala, strukturalni fondovi, službe od općeg ekonomskog interesa, zaštita privatnih podataka ili prava intelektualne svojine, prenosi u utorak Tanjug.

Od sada, pristanak parlamentaraca bit će neophodan i za usvajanje dugoročnog, sedmogodišnjeg budžeta Unije, čijem prihvatanju je do sada prethodila rovovska borba zemalja članica po pitanju iznosa i prioriteta, a Evropski parlament će imati izvjesna ovlaštenja i u usvajanju godišnjih budžeta.

Povećanje zakonodavne vlasti evropskih parlamentaraca bit će praktično udvostručeno i radiće na jednakoj ravni s poslanicima u nacionalnim parlamentima država članica.

Evropski poslanici do sada su već imali značajna ovlaštenja po pitanju unutarnje trgovine i zakonodavstva vezanog za zaštitu životne sredine, u okviru kojih su proteklih godina donijeti značajni zakoni s implikacijama po kompanije širom svijeta.

fena/radiosarajevo.ba