Ko je sve do sada sjedio u predsjedničkoj fotelji: Ratni zločinci, 'profiteri i korumpirane vođe'...

Opći izbori na kojima će građani izabrati nove/stare članove kolektivnog šefa države na pomolu su i bit će zanimljivo vidjeti ko će zasjesti u tri fotelje Predsjedništva BiH s obzirom na to da su u utrci za navedena mjesta zanimljivi kandidati.

Piše: Emza Fazlić, Radiosarajevo.ba

Donosimo vam pregled dosadašnjih članova Predsjedništva koji su, svi odreda, jednako zanimljivi. Neki su u predsjedničkoj fotelji sjedili dva mandata, a neki su i smjenjivani. Neki su silom prilika popunjavali upražnjeno mjesto. Jedan od "otjeranih" koji je ove godine ponovo kandidat za ovu funkciju, jeste i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a. 

Njemu, kao i nekim drugima, dobro su poznate optuženičke klupe na sudovima. Tako je jednom predsjedniku suđeno zbog ratnih zločina, drugom zbog ratnog profiterstva, a samom Čoviću zbog optužbi o zloupotrebi položaja i korupciji.

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. 

Krajišnik je na funkciji predsjednika proveo dvije godine, a deset godina kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na 20 godina zatvora za etničko čišćenje nesrpskog stanovništva u BiH. 

Mandat ovog saziva trajao je dvije godine, odnosno do oktobra 1998. godine, kada su implementirani rezultati izbora iz septembra iste godine i kada je konstituiran drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Drugi put kao član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, dok je Živko Radišić  izabran za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, a Ante Jelavić za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Ante Jelavić, FOTO: Arhiv
U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povlači s funkcije ličnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bira Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio s funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića. On je u susjednoj Hrvatskoj u to vrijeme optužen za ratno profiterstvo, a u BiH se protiv njega vodio postupak zbog sumnje da je pronevjerio novac koji je Hrvatska kao pomoć slala Hrvatima u BiH. Izrečena mu je zatvorska kazna u trajanju od deset godina, no nešto kasnije je oborena. On se od 2005. nalazi u Hrvatskoj.

Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda. 

Nakon općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Mirko Šarović, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, Dragan Čović, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. 

Dragan Čović, FOTO: Arhiv
Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.

U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je dr. Dragana Čovića s funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. U to vrijeme on je bio optužen za koruptivna djela, a sumnje su kasnije otklonjene na suđenju Čoviću pred državnim sudom. Naime, oslobođen je svih optužbi.

Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna o smjeni dr. Dragana Čovića, Parlamentarna skupština BiH je, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda.

Nakon općih izbora u oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i dr. Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2010. godine, izabran je peti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.