Kako se grade karijere u rumunskoj politici

Rumunska agencija za borbu protiv korupcije uporno šalje političare pred sud – a glasači ih uporno vraćaju na vlast. 

Piše: Vlad Odobescu,  Balkanska istraživačka mreža (BIRN) 

Gradonačelnik Nicolae Matei je upravo izašao iz zatvora. Među svojim biračima nikada nije bio popularniji. Sljedeće sedmice puni četrdeset šest godina i čini se da su mu zvijezde zaista naklonjene. Rođen je u znaku Lava i takav utisak i ostavlja – ponosan, ambiciozan i teatralan.

Ali ovo je za njega bila godina velikih iskušenja – zbog optužbi za sumnjive poslove sa gradskim zemljištem i pokušaj podmićivanja policajca, gradonačelnik je završio iza rešetaka.  

“Smrt bih lakše podnio”, izjavio je Matei opisujući vrijeme provedeno u zatvoru. “Teško je pomiriti se s poniženjima.”

Ipak, danas je lijep i sunčan dan i u gradu vlada slavljenička atmosfera. Lav je ponovo na slobodi. Matei se vratio među one koji ga najviše vole. Pozdravlja se sa sugrađanima i zastaje da se fotografira. Ponovo je u Navodariju, mjestu koje krasi pozlaćena skulptura lava, njegove omiljene životinje.

Na rumunskoj obali Crnog mora protiče vreo julski dan. Na fudbalskom terenu je postavljen zabavni park i grad proslavlja svoj godišnji praznik, jednu sedmicu prije gradonačelnikovog rođendana. Niko se ne bi bunio ako bi se te dvije proslave spojile u jednu. 

Prošle godine rođendan su mu čestitali sugrađani i osoblje lokalne TV stanice. Ove godine on je glavna zvijezda proslave.

Na pozornici je velikim slovima ispisano njegovo ime. Umjetnici koji nastupaju, uključujući i gradonačelnikovog omiljenog pjevača, lično mu zahvaljuju na gostoprimstvu. Kada govori za sebe da je “car” Navodarija, kao što je dokumentirano u sudskim spisima, ne može se sa sigurnošću reći da se samo šali.   

“On nam je kao otac”, izjavio je pred kamerama lokalne TV stanice jedan stariji muškarac za vrijeme protesta povodom gradonačelnikovog hapšenja prošle godine. “On je duša našeg grada.”

Za jednog patrijarha Matei izgleda prilično mladoliko. Gusta kosa tek počinje da mu sijedi na sljepoočnicama. Neumorno se pozdravlja s poštovaocima koji prilaze, a uvijek izvijene obrve daju njegovom licu izraz brižnosti. 

Optužbe za korupciju im ništa ne znače

Matei pripada novoj vrsti rumunskih lidera koji optužbe za korupciju uspijevaju iskoristiti za uvećavanje ličnog političkog kapitala.

Širom zemlje mnogi gradonačelnici su završili pred sudom ili čak u zatvoru, da bi potom bili pomilovani na biralištima. Njihovo opstajanje u politici otkriva paradoks u kampanji Evropske unije za unapređenje praksi upravljanja u novopriključenim zemljama članicama.

Zahvaljujući podršci EU, rumunski tužioci zaduženi za borbu protiv korupcije bilježe spektakularne uspjehe. Njihov najveći trofej je skalp bivšeg premijera Adriana Nastasea.

Međutim, pokazalo se da su mete nižeg političkog ranga tvrd orah. Izgleda da se na nivou gradskih odbora i općinskih skupština optužbe za korupciju tumače kao dobra preporuka za političku karijeru, a ne kao njen kraj.  

Lideri koriste kontrolu nad lokalnim institucijama – kao i duboko ukorijenjeno nepovjerenje u organe centralnih vlasti – da optužbe preokrenu u vlastitu korist.  

Ova priča Balkanske istraživačke mreže (BIRN) pokazuje kako kampanja protiv korupcije na kojoj insistira Evropska unija uspješno ostvaruje sve postavljene ciljeve, ali ne uspijeva dovesti u red politički život u zemlji. Mnogi su osuđeni, ali čini se da to nimalo nije naudilo njihovoj reputaciji. 

Potpuna kontrola

Na proslavi u Navodariju pali se noćna rasvjeta. Vlasnici štandova s hranom raspaljuju vatru. Matei hoda između roštilja obavijen oblakom dima dok se blicevi kamera odbijaju o njegovo bijelo odijelo. Zastaje da oproba snagu na vašarskoj bokserskoj vreći. Poslije udarca u vreću mnogi prilaze da mu čestitaju. 

Matei je uhapšen u novembru 2012. godine, nekoliko mjeseci nakon što je po drugi put izabran za gradonačelnika. Hiljadu ljudi se okupilo da protestira zbog njegovog hapšenja, s transparentima na kojima je pisalo: “Hoćemo gradonačelnika” i “Vratite nam našeg čovjeka, vratite nam život”. 

Matei je optužen za pokušaj podmićivanja policajca u obližnjoj Constanti. Tužilaštvo je na osnovu napravljenih snimaka podiglo optužnicu u kojoj se kaže da je gradonačelnik ponudio policajcu dvije parcele zemlje u vrijednosti od 13.000 eura. Zauzvrat je tražio da bude izuzet iz nekoliko tekućih krivičnih istraga.

Matei je negirao optužbe za pokušaj podmićivanja. Advokati odbrane su uglavnom govorili o ogromnoj popularnosti koju uživa kao gradonačelnik. To nije pokolebalo sudije, pa mu je određeno zadržavanje u istražnom zatvoru, gdje je proveo pet mjeseci. Kada su ga po izlasku iz zatvora okružili sugrađani koji ga i dalje podržavaju, car Navodarija je zaplakao.

“Sačekalo me je više ljudi nego kad sam pobijedio na izborima”, kaže gradonačelnik.  

Dok suđenje traje, Matei nastavlja obavljati službene dužnosti. Presuda se očekuje sljedeće godine. Ako bude proglašen krivim, mogao bi biti osuđen na zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina. U slučaju njegove spriječenosti, dužnosti gradonačelnika će obavljati zamjenik, kao i za vrijeme nedavnog boravka u istražnom zatvoru.      

Bilo da bude proglašen krivim ili oslobođen, njegova politička karijera na duži rok neće biti ugrožena. I dalje je nevjerovatno popularan u svom gradu, bez protivkandidata na vidiku. Kada je ponovo izabran 2012. godine, dobio je 70 posto glasova.   

Vlast koju ima u ovom gradu gotovo je apsolutna. U gradskom vijeću se nalaze predstavnici četiri stranke koji su u periodu od januara do početka septembra 2013. – što je period koji je Matei proveo u zatvoru – donijeli 114 odluka. Sve odluke su donesene jednoglasno.

Matei je oniži čovjek, brzih pokreta. U službenom uredu pali svijeću, krsti se nekoliko puta i sjeda na kauč. U razgovoru ne pokazuje oprez koji bi se mogao očekivati od jednog političara i rado se hvali svojim autoritetom. “Nemojte misliti da pokušavam da ugađam bilo kome. Jučer sam smijenio šefove pet odjeljenja”, kaže Matei.

Usput daje oduška preziru koji osjeća prema rumunskom pravosuđu i navodnoj hipokriziji politika koje Evropska unija sprovodi. “Zar mislite da na Zapadu nisu griješili? Pa kako bi inače napredovali?”, pita on.

Matei je započeo karijeru kao poduzetnik, uvozeći robu iz Turske poslije pada komunizma 1989. godine. Njegovo poslovno carstvo je raslo u magacinu u kojem se trgovalo svim i svačim, od farmerki do mašinskih dijelova. “Nikada nikog nisam prevario i niko nije prevario mene”, govori uz smijeh. “I prilično sam zaradio.”

Kaže da je zaradio dovoljno novca da ga počne dijeliti sa ljudima iz svoje zajednice. “Zaista je besmisleno to što misle da su svi poslovni ljudi lopovi”, govori Matei komentirajući rumunsku kampanju borbe protiv korupcije. Onda nastavlja izlagati vlastitu teoriju o prelivanju bogatstva od bogatih ka siromašnima i opisuje kako je njegovo bogatstvo doprinijelo rastu lokalne ekonomije. 

“Da li se mogu voziti u dva automobila? Da li mogu jesti na dvoja usta? Da li nosim dva odijela? Ne, nego samo jedno”, kaže on. “Neki od mojih zaposlenih bolje su obučeni od mene. I češće idu na odmor.”

Prije nego što je komunistički diktator Nicolae Ceausescu započeo kampanju industrijalizacije obale Crnog mora, mjesto Navodari je bilo samo malo ribarsko selo. Danas je to grad sa skoro 40.000 stanovnika, čija ekonomija uglavnom zavisi od obližnje rafinerije nafte. 

Tragovi Mateijevog mandata su najuočljiviji na javnim prostorima. Glavna ulica je ukrašena skulpturama sirena u boji zlata. Nedaleko od sivih blokova komunističkih stambenih solitera sada se uzdižu pseudoklasicistički stubovi. 

Radnici gradske čistoće vrijedno čiste između vještačkih stabala od metala i plastike. Na njihovim majicama je ispisano ime gradonačelnika. Živopisno osvijetljene fontane i trgovi ukrašeni su skulpturama raznih životinja – delfini iz kojih teče voda, paunovi raširenih repova, masivni slonovi.

Svu tu menažeriju od metala i kamena nadgledaju sveprisutne figure lava, simbola gradonačelnikovog autoriteta. Čak i u prostorijama gradskog vijeća se nalazi kolekcija minijaturnih lavova, smještena između ikona i telefonskih imenika.

Gradonačelnik uz osmijeh priznaje svoje divljenje kralju džungle. Nije se zadovoljio samo skulpturama, nego je nabavio i dva živa lava iz privatnog zoološkog vrta. Smjestio ih je u veliki kavez na svom imanju. Njihova rika se daleko čuje.

Ali popularnost koju je Matei stekao ne počiva samo na doprinosu uređenju javnih prostora ili njegovoj živopisnoj ličnosti. On je jedan od najbogatijih biznismena u gradu i sponzor lokalnog fudbalskog tima. Njegov humanitarni rad uvijek uključuje i elemente estrade. U posljednje dvije godine je iz budžeta ureda gradonačelnika platio račune za struju za oko 6.000 domaćinstava. Za raspodjelu novca je organizirao mjesečnu nagradnu igru.

Za Božić i Uskrs hiljade siromašnih porodica dobija pakete u kojima se nalazi kokoška, nekoliko jaja i ulje – što se također finansira iz budžeta gradonačelnika.

Matei je prošle godine više nego udvostručio plaćanja iz gradskog budžeta za religijske usluge. Popularan je među vjernicima i kod pravoslavnog sveštenstva. Vole ga i na lokalnom radiju i TV stanici, koji su u vlasništvu kompanije registrirane na njegovo ime.      

Problemi koje Matei ima sa sudskim organima, kod sugrađana izazivaju samo simpatije. Optužbe za malverzacije gradonačelnika nisu ništa novo u Navodariju. Mateijev prethodnik i protivkandidat na izborima 2012. godine Tudorel Calapod također je bio optužen za korupciju, nakon čega se povukao iz politike. 

Constantin Balaceanu, penzionisani fabrički radnik, kaže da u njegovom gradu nikada nije bilo bolje. “Pogledajte ovaj asfalt”, kaže on pokazujući svježe asfaltiran put. “Niko drugi ne bi postigao sve ono što je naš gradonačelnik uradio. Zato je svima žao zbog problema koje ima.”

Laura i Iulia, dvije mlade majke koje nisu željele reći i svoja prezimena, potvrdile su da bi oprostile gradonačelniku čak i ako bi se pokazalo da je kriv. “Svi političari kradu”, kaže Laura, kao da se to podrazumijeva. Iulia je podržava. “Na svakom poslu čovjek mora da krade da bio imao dovoljno. Tako je to danas.”

Mnogi Rumuni instinktivno osjećaju naklonost prema lokalnom gradonačelniku koji privlači pažnju tužilaštva. Podrška koja se pruža funkcionerima optuženim za korupciju odraz je nepovjerenja u državne institucije koje seže u prošlost do epohe komunizma. 

Ceausescuova diktatura je bila brutalna, ali u osnovi disfunkcionalna. Da bi zaobišli državu, Rumuni su morali razvijati lične kontakte s lokalnim birokratima. Za građane kojima je bila potrebna medicinska njega ili zaposlenje jedan mig prijateljski raspoloženog funkcionera značio je više od svih zvaničnih garancija države. 

Vintila Mihailescu, profesor antropologije u Bukureštu, objasnio je da se simpatije Rumuna i dalje usmjeravaju na sličan način, svrstavanjem uz lokalne gradonačelnike a protiv države. 

“Ako ja generalno ne vjerujem institucijama, onda ne mogu vjerovati ni da su te institucije u stanju da odrede šta je ispravno, a šta pogrešno”, kaže on objašnjavajući kako mnogi ljudi ovdje razmišljaju. “Zato ću povjerenje pokloniti onima u čiju vrijednost vjerujem.”

Protesti za optužene 

Širom Rumunije političari su uspješno koristili istrage koje se vode protiv njih zbog korupcije da učvrste svoj položaj ili da započnu političku karijeru. 

Dan Diaconescu, voditelj poznate senzacionalističke TV emisije, uhapšen je 2010. godine pod optužbom da je pokušao ucijeniti lokalnog funkcionera. Kada je izašao iz zatvora, objavio je da će osnovati novu političku stranku. 

Sudski postupak još traje, a njegova stranka je u međuvremenu postala treća najjača stranka u rumunskom parlamentu. Na posljednjim izborima su osvojili 14 posto glasova. Kampanja stranke počiva na populističkoj platformi i obećanju da će svakom stanovniku Rumunije isplatiti po 20.000 eura kada ponovo nacionaliziraju domaću industriju. 

“Stranke ne bi ni bilo da me nisu uhapsili”, kaže Diaconescu. “To hapšenje nije bilo samo korisno – ono je bilo odlučujuće.”

Sada se priprema za predsjedničke izbore planirane za sljedeću godinu. “Nadam se da će nepravda koju sam pretrpio ojačati moje pozicije”, kaže on.

U Constanti, poznatom turističkom odredištu i luci na obali Crnog mora, gradonačelnik Radu Mazare se nalazi pod istragom zbog prodaje zemlje u priobalnom pojasu ispod cijene, čime je navodno oštetio državu za 114 miliona eura. 

Kada se pojavio na televiziji da bi porekao optužbe, Mazare je obukao vojničku uniformu i stavio na glavu crvenu beretku. Objasnio je da je to uniforma u kojoj će povesti “rat” protiv tužilaca. Ovaj teatralni gradonačelnik – koji se već fotografirao u nacističkoj uniformi i odori sultana – osvojio je na izborima održanim u ljeto 2012. godine svoj četvrti uzastopni mandat, sa 62 posto dobijenih glasova.  

Izvan sudnice optuženi političari se predstavljaju kao ljudi iz naroda i žrtve lova na vještice. Oni koji im pružaju podršku upravo ih tako i vide.     

Protesti koji su počeli kada je uhapšen gradonačelnik Matei u Navodariju zapravo su repriza sličnih demonstracija u mjestima Craiova i Baia Mare 2010. godine, u znak podrške lokalnim gradonačelnicima koji su u međuvremenu osuđeni za korupciju. 

Čak ni zatvorska kazna ne predstavlja prepreku za reizbor. Gradonačelnik grada Jilava, Adrian Mladin, i gradonačelnik Magurelea, Dumitru Ruse, ponovo su izabrani na svoje funkcije dok su se nalazili u pritvoru zbog optužbi za korupciju. Obojica su na polaganje zakletve stigli pod policijskom pratnjom, koja ih je odmah potom vratila u zatvor. 

Gradonačelnik Mircia Gutau je dobio titulu počasnog građanina mjesta Ramnicu Valcea nakon što je proglašen krivim za korupciju.

Parlament koji je izabran prošle godine proglašen je za najkorumpiraniji u historiji Rumunije. Od 588 poslanika, njih dvadeset se nalazi pod istragom zbog zloupotreba položaja, a dvojica su već osuđena.    

‘Povratak na staro’

Mada postupci protiv sumnjivih funkcionera nemaju mnogo uticaja na dešavanja na političkoj sceni, nema sumnje da su tužioci ostvarili veliki uspjeh.  

Nacionalna agencija za borbu protiv korupcije, u Rumuniji poznata pod skraćenicom DNA, osnovana je 2005. godine. U to vrijeme Bukurešt je pokušavao uvjeriti Bruxelles u ozbiljnost svojih namjera da se obračuna s hroničnom korupcijom – što je bio jedan od glavnih uslova za ulazak u Evropsku uniju. 

DNA radi pod pokroviteljstvom Vrhovnog suda, ali uživa veliku slobodu i ima široka ovlaštenja – uključujući pravo da prisluškuje osumnjičene i da koristi vlastitu policijsku jedinicu, što je čini nezavisnom od Ministarstva unutrašnjih poslova.   

Agencija se ubrzo dokazala otvaranjem istrage protiv bivšeg premijera Nastasea zbog zloupotrebe javnih fondova. Agencija je stekla mnogo neprijatelja u redovima političke elite, ali iz Bruxellesa su stizale samo riječi hvale. 

Godine 2012. DNA je podigla optužnice protiv 25 gradonačelnika, osam zamjenika gradonačelnika i četiri člana parlamenta. Rad agencije je rezultirao okrivljujućim presudama za 743 osobe samo tokom prošle godine – dvostruko više nego prethodne. Oko 90 posto slučajeva okončanih 2012. godine završilo se donošenjem okrivljujućih presuda. 

Među osuđenima se nalaze dva člana parlamenta, jedan ministar, devet gradonačelnika i tri zamjenika gradonačelnika. 

Bivši premijer Nastase također je osuđen prošle godine. Kada je policija došla da ga privede, pokušao je izvršiti samoubistvo pucajući sebi u vrat. Ipak, preživio je i sada je u zatvoru.

Sjedište agencije se nalazi u uskoj bukureštanskoj ulici zagušenoj saobraćajem. Ispred ulaza se uvijek mogu vidjeti novinari i kamermani kako puše i piju kafu dok čekaju da iz zgrade izađe osumnjičeni gradonačelnik ili poslanik. Neki izlaze napolje sa osmijehom na licu, neki dobro preznojeni, a neki i s lisicama na rukama.        

Iz ureda na prvom spratu glavni istražitelj Nistor Calin vidi sivu zgradu parlamenta u kojoj sjede mnogi od ljudi koji su predmet interesiranja njegove agencije. Istrage koje DNA vodi protiv političara on poredi s lovom na krupnu divljač.     

Na primjedbe nekih Rumuna da njegova agencija ruši ugled zemlje time što razotkriva slučajeve korupcije, on odgovara smijehom.

“To je kao u onom vicu kada tašta sleti s puta u skupim kolima, pa čovjek ne zna da li treba da se raduje zato što tašte više nema ili da plače zbog kola”, kaže u šali.   

Po njegovom mišljenju, kritičari rada agencije su oni koji plaču za kolima. Tužioci iz DNA-e su ponosni na procent donesenih okrivljujućih presuda. Ne tiče ih se šta se dalje događa s karijerama osuđenih političara.  

“Problem je u obrazovanju i shvatanjima rumunskog društva koje tolerira korupciju”, kaže Calin odgovarajući na pitanje o mnogim gradonačelnicima koji su i poslije istrage uspješno nastavili političku karijeru.    

Daniel Morar, sudija ustavnog suda koji se proslavio kao neumorni i neumoljivi šef DNA-e, kaže da protesti u znak podrške korumpiranim liderima mogu vrijeđati moralno osjećanje građanstva, ali za tužioce nemaju nikakvog značaja. 

“Svi treba da znaju da gomila ne može vršiti pravdu, bez obziora na to koliko se ljudi okupilo na protestima”, kaže on. “Pravdu vrše ljudi kojima je to posao.”

Ako se ima u vidu prošlost Rumunije, opstajanje DNA-e predstavlja veće iznenađenje nego politička vitalnost ljudi koji se nalaze na meti njihovih istraga.   

Stručnjaci za pravosuđe kažu da agencija svoje postojanje duguje jedinstvenom spletu okolnosti u prethodnoj deceniji, kada su rumunski lideri bili spremni na sve da bi ispunili kriterije za ulazak u Evropsku uniju. 

Monica Macovei, bivša ministrica pravde koja je nadzirala formiranje DNA-e, kaže da istinske reforme često nalažu političarima da donose odluke koje se kose s njihovim interesima. “To je moguće jedino u fazi pristupanja Evropskoj uniji ili NATO paktu”, kaže ona.

Od ulaska u EU 2007. godine, Rumunija više nije toliko motivirana da se bori protiv korupcije. Političari su pokušavali da utiču na DNA-u i zastraše istražitelje, a partijski mediji su napadali i klevetali ljude iz agencije. U izvještaju Evropske komisije iz januara 2013. godine kaže se da su tužioci nadležni za borbu protiv korupcije izloženi “medijskim napadima koji se graniče s linčom”.

Monica Macovei, koja je sada članica Evropskog parlamenta, kaže da bi situacija mogla biti i gora. Rumunski političari se trude da potkopaju povjerenje javnosti u DNA-u, jer to je sve što mogu učiniti. I dalje ne mogu direktno uticati na rad agencije ili pokušati da je ukinu a da time ne poremete odnose sa Evropskom unijom, kaže ona. 

Činjenica da Bruxelles nastavlja pratiti sprovođenje reformi u Rumuniji i objavljivati godišnje izvještaje o napredovanju daje agenciji izvjesnu prednost u odnosu na vladu. 

“Sretna okolnost je to što su zakoni protiv korupcije donijeti prije priključenja EU. Mislim da to danas ne bi bilo moguće”, kaže Laura Stefan, bivša direktorica u Ministarstvu pravde i sadašnja savjetnica Evropske komisije.

“Političari su mislili da ćemo se poslije priključenja Evropskoj uniji jednostavno ‘vratiti na staro’”, kaže ona. “Srećom, nismo se vratili baš sasvim.”

Vlad Odobescu je novinar iz Bukurešta. Ovaj članak je uredio Neil Arun. Članak je nastao u okviru programa Balkan Fellowship for Journalistic Excellence, koji su podržale organizacije Robert Bosch Stiftung i ERSTE Foundation, u saradnji sa Balkan Investigative Reporting Network.