Izvještaj međunarodne 'trojke' o Grčkoj pozitivan

Grčka je ispunila svoja obećanja i mišljenje međunarodne "trojke" o provedbi fiskalnih mjera i strukturnih reformi "u osnovi je pozitivno", izjavio je u ponedjeljak šef eurogrupe, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

Juncker je prije početka sastanka eurogrupe, koja okuplja ministre finansija 17 zemalja eurozone, rekao da je sada na eurozoni da ispuni svoja obećanja, ali prije toga se mora proučiti analiza o održivosti grčkog duga. 

Međunarodna trojka koju čine Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond predala je izvještaj o provedbi fiskalnih mjera i strukturnim reformama u Grčkoj nakon što je grčki parlament u ponedjeljak prihvatio proračun za 2013. godinu te paket strukturnih reformi u srijedu. Grčki budžet za sljedeću godinu predviđa smanjenje troškova za oko 9,5 milijardi eura.
 
Prema analizi "trojke" Grčka bi do 2020. trebala smanjiti javni dug na ispod 120 BDP-a. To je cilj koji je dogovoren kada se odlučivalo o prijašnjem paketu pomoći Grčkoj. Sada se sve više spominje da taj cilj neće biti moguć bez novog otpisa dugova. Iduće godine bi dug Grčke mogao dosegnuti 190 posto BDP-a.
 
O izvještaju "trojke" ovisi isplata sljedeće tranše pomoći Grčkoj u iznosu od 31,5 milijarda eura. Sljedeća tranša trebala bi biti isplaćena do 16. novembra, tvrdi grčka strana navodeći da će u suprotnom uslijediti bankrot, s čime se u EU-u ne slažu. Grčka ove sedmice mora vratiti pet milijardi eura dospjelog duga.

Donošenje odluke se odgađa

Eurogrupa će u ponedjeljak popodne raspravljati o izvještaju "trojke", ali se ne očekuje donošenje odluke o isplati sljedeće tranše pomoći Grčkoj. Glavni razlog za odgodu odluke leži u tome što treba još odlučiti hoće li se Grčkoj odobriti još dodatne dvije godine da bi proračunski deficit svela u dopuštene okvire.

Pomicanje roka za smanjenje grčkog proračunskog deficita s 2014. na 2016. moglo bi stajati između 15 i 30 milijarde eura. Ako se Grčkoj odobri dodatni rok, zemlje eurozone morat će dogovoriti dodatnu pomoć. To će biti politički teško u Njemačkoj, Holandiji i Finskoj čija je javnost umorna od spašavanja slabijih članica eurozone. Za odgodu bi bilo potrebno i parlamentarno odobrenje u Njemačkoj, Holandija i Slovačkoj.

Ministri finansija eurogrupe razgovorat će također i o Kipru i Španiji, o kojima se također ne očekuju nikakve odluke.