Izbori u Tunisu ne donose ništa novo
Radiosarajevo.ba
U Tunisu su u nedjelju otvorena birališta na kojima će Tunižani birati predsjednika države i novi saziv parlamenta.
Sve najave ukazuju na to da se neće promijeniti ništa, odnosno da će na čelu države i idućih pet godina biti Zin al-Abidin Ben Ali i da će Ustavni demokratski zbor (RCD) i dalje imati golemu većinu u parlamentu.
Gotovo je sigurno da će sadašnji predsjednik Ben Ali (73) osigurati i peti uzastopni mandat predsjednika Tunisa, na kojem se nalazi već 22 godine, jer se slabašna opozicija i trojica njegovih protukandidata ni po čemu ne mogu mjeriti s njegovim statusom i društvu i političkom mašinerijom RCD-a, koji je na vlasti od prvog dana samostalnosti Tunisa.
Iako ga protivnici optužuju da guši svaki pokušaj različitog mišljenja, većina Tunižana smatra ga najzaslužnijim za gospodarski napredak zemlje koja je među najrazvijenijima u regiji i osiguranje političke stabilnosti cijelom naraštaju Tunižana.
Ben Ali je ikona u svojoj zemlji – njegovi portreti ili fotografije nalaze se svuda, podupiru ga i poslodavci i sindikati, a tri od osam opozicijskih stranaka za svoga je kandidata na izborima izabralo njega.
Već sad jedan od najdugovječnijih političkih vođa u Africi, Ben Ali ima sve izglede osigurati još jedan mandat, koji bi mu teoretski bio zadnji, jer Ustav ne dopušta kandidaturu osobama starijim od 75 godina.
Predsjednikom Tunisa postao je u novembru 1987., mjesec i po nakon što je postavljen za premijera, i to tako što je liječnički konzilij, na njegov zahtjev, procijenio stanje tadašnjeg predsjednika Hamida Burgibe, utemeljitelja neovisnog Tunisa, i proglasio ga senilnim i nesposobnim za dalje obavljanje dužnosti.
Na izborima 1989. bio je jedini kandidat za predsjednika, a niko mu se nije suprotstavio ni u pohodu na drugi petogodišnji mandat 1994. Pet godina poslije nije mu osobito naškodilo uvođenje višestranačja, jer je pobijedio s 99,4 posto glasova, izazvavši čuđenje u zapadnim
demokratijama i osude izbora kao prijevare iz redova skupina za zaštitu ljudskih prava.
Više od 99 posto glasača poduprlo je na referendumu 2002. i prijedlog ustavnih promjena kojim je ukinuta odredba o najviše dva mandata na položaju predsjednika i omogućen neograničen broj mandata, uz uvjet da je kandidat mlađi od 75 godina, čime je Ben Aliju otvoren put da na čelu zemlje ostane do 2014.
Na posljednjim izborima 2004. zabilježio je neznatno slabiji rezultat, pobijedivši s 94,4 posto potpore birača, a sličan se rezultat očekuje i na izborima u nedjelju.
Takvi rezultati izbora obično na Zapadu nailaze na kritike demokratičnosti društva, ali su reakcije prema Ben Aliju bitno blaže zbog gospodarskog napretka zemlje i njegove uloge "brane" od radikalnog islamizma.
Evropa i SAD često su isticale njegovu pomoć u progonu radikalnih islamista i njihovom zadržavanju unutar Tunisa, osobito nakon podmetanja bombe u sinagogi u Tunisu 2002., kad je poginula 21 osoba.
Politički analitičari i protivnici optužuju ga za sustavno kršenje ljudskih prava i autoritarni režim pod krinkom višestranačja.
"U Tunisu je na djelu stalno kršenje ljudskih prava", no "budući da nije riječ o krvavom režimu, nikome ne smeta previše", rekla je analitičarka Instituta za međunarodne i strateške odnose iz Pariza Sophie Bessis.
"Tunis je u teoriji pluralističko društvo, ali je zapravo riječ o jednopartijskom režimu u kojem izvršna vlast nema nikakvu protutežu", tvrdi predsjednica Međunarodnog saveza liga za ljudska prava Suhair Belhasen.
"Politička kritika ne postoji. Opozicijski novinari i borci za ljudska prava pod neprekidnim su nadzorom", naglašava predsjednik Reportera bez granica Jean-Francois Julliard.
Te tvrdnje ilustrira i najnoviji primjer, kad je sredinom ove sedmice na aerodromu u Tunisu zadržana i vraćena u Francusku novinarka Le Mondea Florence Beauge, formalno zbog toga što nije imala vizu, a zapravo zbog članaka uperenih protiv vlasti koje su one ocijenile "destabilizirajućim".
U predizbornoj kampanji Ben Ali je najavio da će, bude li ponovno izabran, smanjiti nezaposlenost koja sad iznosi 14 posto i nastojati povećati prihod po glavi stanovnika za čak 40 posto, a obećao je i više demokratije.
"U nadolazećem razdoblju država će dati veću potporu političkim strankama i medijima", rekao je, prenosi Hina
Sve najave ukazuju na to da se neće promijeniti ništa, odnosno da će na čelu države i idućih pet godina biti Zin al-Abidin Ben Ali i da će Ustavni demokratski zbor (RCD) i dalje imati golemu većinu u parlamentu.
Gotovo je sigurno da će sadašnji predsjednik Ben Ali (73) osigurati i peti uzastopni mandat predsjednika Tunisa, na kojem se nalazi već 22 godine, jer se slabašna opozicija i trojica njegovih protukandidata ni po čemu ne mogu mjeriti s njegovim statusom i društvu i političkom mašinerijom RCD-a, koji je na vlasti od prvog dana samostalnosti Tunisa.
Iako ga protivnici optužuju da guši svaki pokušaj različitog mišljenja, većina Tunižana smatra ga najzaslužnijim za gospodarski napredak zemlje koja je među najrazvijenijima u regiji i osiguranje političke stabilnosti cijelom naraštaju Tunižana.
Ben Ali je ikona u svojoj zemlji – njegovi portreti ili fotografije nalaze se svuda, podupiru ga i poslodavci i sindikati, a tri od osam opozicijskih stranaka za svoga je kandidata na izborima izabralo njega.
Već sad jedan od najdugovječnijih političkih vođa u Africi, Ben Ali ima sve izglede osigurati još jedan mandat, koji bi mu teoretski bio zadnji, jer Ustav ne dopušta kandidaturu osobama starijim od 75 godina.
Predsjednikom Tunisa postao je u novembru 1987., mjesec i po nakon što je postavljen za premijera, i to tako što je liječnički konzilij, na njegov zahtjev, procijenio stanje tadašnjeg predsjednika Hamida Burgibe, utemeljitelja neovisnog Tunisa, i proglasio ga senilnim i nesposobnim za dalje obavljanje dužnosti.
Na izborima 1989. bio je jedini kandidat za predsjednika, a niko mu se nije suprotstavio ni u pohodu na drugi petogodišnji mandat 1994. Pet godina poslije nije mu osobito naškodilo uvođenje višestranačja, jer je pobijedio s 99,4 posto glasova, izazvavši čuđenje u zapadnim
demokratijama i osude izbora kao prijevare iz redova skupina za zaštitu ljudskih prava.
Više od 99 posto glasača poduprlo je na referendumu 2002. i prijedlog ustavnih promjena kojim je ukinuta odredba o najviše dva mandata na položaju predsjednika i omogućen neograničen broj mandata, uz uvjet da je kandidat mlađi od 75 godina, čime je Ben Aliju otvoren put da na čelu zemlje ostane do 2014.
Na posljednjim izborima 2004. zabilježio je neznatno slabiji rezultat, pobijedivši s 94,4 posto potpore birača, a sličan se rezultat očekuje i na izborima u nedjelju.
Takvi rezultati izbora obično na Zapadu nailaze na kritike demokratičnosti društva, ali su reakcije prema Ben Aliju bitno blaže zbog gospodarskog napretka zemlje i njegove uloge "brane" od radikalnog islamizma.
Evropa i SAD često su isticale njegovu pomoć u progonu radikalnih islamista i njihovom zadržavanju unutar Tunisa, osobito nakon podmetanja bombe u sinagogi u Tunisu 2002., kad je poginula 21 osoba.
Politički analitičari i protivnici optužuju ga za sustavno kršenje ljudskih prava i autoritarni režim pod krinkom višestranačja.
"U Tunisu je na djelu stalno kršenje ljudskih prava", no "budući da nije riječ o krvavom režimu, nikome ne smeta previše", rekla je analitičarka Instituta za međunarodne i strateške odnose iz Pariza Sophie Bessis.
"Tunis je u teoriji pluralističko društvo, ali je zapravo riječ o jednopartijskom režimu u kojem izvršna vlast nema nikakvu protutežu", tvrdi predsjednica Međunarodnog saveza liga za ljudska prava Suhair Belhasen.
"Politička kritika ne postoji. Opozicijski novinari i borci za ljudska prava pod neprekidnim su nadzorom", naglašava predsjednik Reportera bez granica Jean-Francois Julliard.
Te tvrdnje ilustrira i najnoviji primjer, kad je sredinom ove sedmice na aerodromu u Tunisu zadržana i vraćena u Francusku novinarka Le Mondea Florence Beauge, formalno zbog toga što nije imala vizu, a zapravo zbog članaka uperenih protiv vlasti koje su one ocijenile "destabilizirajućim".
U predizbornoj kampanji Ben Ali je najavio da će, bude li ponovno izabran, smanjiti nezaposlenost koja sad iznosi 14 posto i nastojati povećati prihod po glavi stanovnika za čak 40 posto, a obećao je i više demokratije.
"U nadolazećem razdoblju država će dati veću potporu političkim strankama i medijima", rekao je, prenosi Hina
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
