Evropska unija prelazi na obnovljivu energiju

Ilustracija: ec.europa.eu

Pregovori o realizaciji „hi-tech“ projekta, koji bi državama na Sjevernom moru, omogućio dodatno snabdijevanje električnom energijom, uveliko traju. I EK je obećala novac. Pa ipak, čeka se na još neke političke odluke.

Novac spreman

Novac je spreman, sada ostaje još da se donesu političke odluke. Prošlog decembra Evropska komisija stavila je na raspolaganje 565 miliona eura za izgradnju prijenosne mreže za struju koju proizvode vjetrenjače na Sjevernom moru.

Evropska investiciona banka finansira sa 300 miliona eura izgradnju dalekovoda od Velike Britanije do Holandije. Tokom sljedećih nedjelja sastat će se predstavnici sjevernomorskih zemalja, pored ostalih Njemačke, Velike Britanije, Holandije, Belgije, Danske i Norveške. Cilj je da se postigne politički dogovor o izgradnji dalekovoda. Paul Viltzek iz Evropskog udruženja energije vjetra kaže:

„Ta inicijativa zaslužuje pohvale i to je važan prvi korak. Planirana je prva međunarodna energetska mreža čime se povezuju nacionalne. Na taj način povećat će se i sigurnost snabdijevanja u EU, jer se oslobađamo uvoza skupe nafte“, kaže Viltzek.

Do 2020. sveobuhvatna mreža

Prema njegovom mišljenju ugovor bi mogao biti potpisan u drugoj polovini godine. Na Sjevernom moru već postoji 11 dalekovoda. Na primjer, oni povezuju sjevernu Francusku i Englesku ili Holandiju sa Norveškom. Gradi se ili planira još 21 dalekovod, pored ostalog podmorski kablovi između Danske i Norveške i Velike Britanije i Holandije. Evropsko udruženje energije vjetra, predlaže izgradnju još 14 dalekovoda i čvorišta. Do 2020. godine mogla bi biti izgrađena sveobuhvatna mreža dalekovoda koja bi povezivala vjetrenjače na Sjevernom moru i Baltiku. Procjenjuje se da bi njena izgradnja koštala tridesetak milijardi eura, a novac bi morali da daju i energetski koncerni.

Evropski komesar za energiju Andris Pibalgs smatra da bi zajednička mreža mogla predstavljati osnovu jedinstvene energetske politike u EU i kaže: „Ovaj projekat pokazuje da se povezivanjem mreža obezbjeđuje sigurno snabdijevanje, jer uvijek negdje puše vjetar“.

Izgradnja mreže dalekovoda doprinosi i povećanju udjela struje dobivene od vjetra, čime se smanjuje potreba za radom termoelektrana, a time i emisija ugljendioksida.

dw/radiosarajevo.ba