Evropa u strahu od desničara

Širom Evrope raste zabrinutost da bi na predstojećim izborima za Evropski parlament, početkom juna, birači mogli da glasaju za ekstremističke stranke.

To bi, kako se navodi, moglo da se dogodi u znak osvete prema vodećim partijama - bilo zbog aktuelne ekonomske krize, bilo zbog generalne razočaranosti u politiku.

Lideri dvije najveće vjerske zajednice u Britaniji, anglikanaca i katolika, u nedelju su se, u za njih nekarakterističnoj intervenciji, umiješali u politiku i pozvali birače da ne glasaju za krajnje desničarsku i antimigracionu Britansku nacionalnu partiju (BNP).

Ovaj potez načinjen je prije svega zbog bijesa koji u čitavoj zemlji vlada zbog parlamentarnog skandala sa privatnim troškovima poslanika koji su naplaćivani od države, i straha da bi birači u svjetlu tih otkrića mogli da se okrenu ekstremnoj desnici.

"Savršeno je moguće da ljudi glasaju za BNP, a da pritom vjeruju u kršćanske vrijednosti - iako je naš stav da se te dvije stvari međusobno isključuju. BNP je zasnovan na ideologiji koja je u suštini rasistička, i koja pretpostavlja da su neki ljudi superiorniji od drugih. Kršćanstvo je vjera svih nacija. Kršćani žive u svim dijelovima sveta. Nema nijednog načina na koji BNP može da se zaodjene kršćanskom zastavom", rekao je on.

Britanija, međutim, nije jedina evropska zemlja u kojoj se bi ekstremističke stranke mogle da se probiju na predstojećim izborima i osvoje barem nekoliko poslaničkih mjesta.

Andrew Rettman, novinar lista "EU Observer" u Briselu, za BBC kaže:

"Mislim da bismo uskoro mogli da vidimo malo više poslanika desničarskih stranaka u Evropskom parlamentu. U Holandiji desničarska stranka 'Sloboda' nikada nije bila jača nego danas, i sigurno će osvojiti dva ili tri poslanička mjesta. 'Džobik' stranka u Mađarskoj sprovodi izuzetno impresivnu predizbornu kampanju. Veliku prašinu su podigle i 'Atak' stranka u Bugarskoj i Nacionalistička partija u Češkoj. Međutim, ne vjerujem da će ukupno osvojiti više od 20-tak poslaničkih mjesta, čime bi i dalje bili na marginama u Evropskom parlamentu", kaže on.


Rettman smatra da je, u cjelini gledano, strah od ovih stranaka pretjeran, pošto one prirodno privlače nesrazmjernu količinu medijske pažnje zbog svojih ekstremističkih stavova:

"Uzmimo primjer Nacionalističke partije u Češkoj, koja je prošle nedjelje privukla pažnju širom Evrope reklamnim spotom u kojim zahtijeva "konačno rešenje romskog pitanja" u toj zemlji. Prema najnovijim anketama ta stranka ima podršku manje od jednog procenta biračkog tijela! Čini mi se, dakle, da te stranke imaju sposobnost da privuku veliku pažnju, ali ne umiju da je pretvore u podršku na biračkim mjestima", kaže Rettman.

Naš sagovornik kaže da najveća opasnost prijeti od tradicionalno niže izlaznosti na evropskim nego na nacionalnim izborima:

"Nije riječ o tome da će umjereni birači odjedanput početi da glasaju za krajnje desničarske stranke, već o tome da neće izaći na birališta. Nasuprot tome, tvrdokorne pristalice radikalnih stranaka svakako će glasati, čime bi mogli tim strankama da donesu vrstu "nereprezentativne" pobjede."

Govoreći o pristalicama ekstremno desničarskih stranaka, Endru Retman kaže da postoji nekoliko stvari koje ih povezuju, bez obzira na zemlje u kojima žive:

"Ekonomska kriza: ljudi su bijesni zbog toga što gube posao i zbog neizvjesne budućnosti. Slogani poput onog "britanska radna mjesta britanskim radnicima" čuju se širom kontinenta. Pored toga, ispod površine tinja bijes zbog useljenika, posebno u zemljama kao što su Holandija i Austrija, u kojima živi relativno veliki broj imigranata. Posljednje parče ovog mozaika je rastući prezir prema vladajućoj eliti, zbog mišljenja da je establishment u stvari stvorio aktuelnu ekonomsku krizu", kaže Rettman.

On dodaje da istovremeno između ovih strana ima i velikih razlika, odnosno da ih ne treba stavljati u isti koš:

"Ako uzmete primjer Belgije, krajnje desničarska stranka "Flams belang" je već dugo veoma jaka, još od prije početka ekonomske krize. Prema anketama, ona u flamanskom dijelu Belgije ima podršku četvrtine birača. Razlog njenog postojanja su jezičke razlike i vjerovanje da su Valonci, dakle francuska zajednica, zauzeli najbolje poslove i položaje u zemlji. To je veoma različito od, recimo BNP-a u Britaniji, ili stranke "Džabik" u Mađarskoj. Važno je zapamtiti da u različitim zemljama vladaju različite okolnosti", napominje Rettman na kraju razgovora za BBC.

BBC/radiosarajevo.ba