Eurobarometar: Sloboda, demokratija i gospodarstvo

Kako pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra, objavljeni danas, sloboda, demokratske vrijednosti i gospodarska pitanja glavni su kriteriji za većinu građana Evropske unije, koji bi se trebali razmatrati prilikom budućih proširenja.

Eurobarometar sproveo je istraživanje na temu "Pogledi na proširenje Evropske unije", a provedeno je u povodu 20. godišnjice pada Berlinskog zida. Ukupno je anketirano 27 hiljada građana, po hiljadu u svakoj zemlji članici u razdoblju od 26. januara do 1. februara 2009. godine.

Anketa je provedena uglavnom telefonski na slučajnom uzorku, s tim da se u većini novih zemalja članica, zbog relativno niskog broja pretplatnika na fiksne telefonske linije istraživanje vodilo i u izravnim kontaktima.

Građanima nisu postavljana pitanja o podršci daljnjem proširenju EU-a, nego im je u upitniku ponuđeno nekoliko kriterija koje bi trebalo uzeti u obzir kod nastavka proširenja – sloboda i demokratske vrijednosti; gospodarska pitanja; imigracijska pitanja; kulturna i vjerska pitanja; stabilnost na granicama EU-a, uloga EU-a u svijetu i starenje evropske populacije.

Najviše građana u prosjeku je na prvo mjesto stavilo slobodu i demokratske vrijednosti, posebno u Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Na drugom su mjestu gospodarska pitanja.

Skupina zemalja čije su granice ujedno i vanjske granice EU-a na prvo mjesto je stavila stabilnost na granicama.

Naprimjer, za Slovence je to najvažnije pitanje koje treba uzeti u obzir kod budućih proširenja. To pitanje je također važno za Estonce, Grke, Fince, Poljake, Bugare i Rumune, dok je za sve ostale od drugorazrednog značenja.

Velika većina građana smatra da su proširenje EU-a i pad čelične zavjese donijeli više slobode svim dijelovima Evrope (79 posto), da su zapadne tvrtke dobile povoljnu priliku za poslovanje u srednjoj i istočnoj Evropi (80 posto), a dvije trećine smatra da je poboljšana kvaliteta života u srednjoj i istočnoj Evropi.

Oko 75 posto Poljaka smatra da im se životni standard znatno poboljšao nakon 1989. godine, a samo 14 posto se ne slaže s tom tvrdnjom. Slično je u Češkoj, 70 posto je odgovorilo pozitivno, a 23 posto ih se ne slaže, zatim u Sloveniji, 68 prema 28 posto, u Estoniji 67 prema 18 posto.

Iznimka su dvije zemlje - Mađarska, koja je ove zime došla na rub bankrota i Bugarska, koja je najsiromašnija zemlja u Uniji. U Mađarskoj se 51 posto ispitanika ne slaže s tvrdnjom da je oslobođenje od komunizma 1989. godine donijelo bolji životni standard u njihovoj zemlji, a u Bugarskoj 50 posto.

Pedeset i jedan posto ispitanika smatra da je dokidanje podjele Evrope i promjene koje su nakon toga uslijedile na socijalnom, političkom i gospodarskom planu učinila nesigurnijim život u njihovoj zemlji.

FENA/HINA/radiosarajevo.ba