EU: Nakon Latvije, u Hrvatskoj najviše uznemiravanja na temelju spolne orijentacije

Organizacije civilnog društva bilježe sve učestalije napade na pripadnike manjina. Posebno raste broj napada na pripadnike romske manjine u Međimurju te na LGBT osobe u Splitu. Usvajanjem novog Kaznenog zakona koji je stupio na snagu 2013. godine ukinuto je kazneno djelo nasilničkog ponašanja, zbog čega, upozoravaju članovi građanskih udruga, brojni nasilnici na ulicama Hrvatske ostaju nesankcionirani, piše Anadolu Agency.

Probleme s kojima se susreću pripadnici manjina koje zastupaju njihove građanske udruge, iznijeli su na okruglom stolu Sanja Juras iz Lezbijske grupe Kontra, Ljubica Lipanović iz Rišpeta - LGBT udruge iz Splita, Ljubo Manojlović iz Srpskog demokratskog foruma te Ramiza Memedi iz romske Udruge Bolja Budućnost.

Glavni cilj okruglog stola bio je ukazati na nedovoljnu zakonsku zaštitu pripadnika manjinskih skupina u Hrvatskoj koje najčešće doživljavaju različite napade, a to su Srbi, Romi i LGBT osobe.

Sudionici su iznijeli kako je Amnesty International objavio izvješće povodom Međunarodnog dana Roma 2013. godine u kojem se navodi da su „Romi sve više žrtve nasilja u Evropi, a države ne uviđaju problem u dovoljnoj mjeri“. Provedeno istraživanje je pokazalo da je u jednoj godini između 16 i 32 posto pripadnika romske manjine u zemljama Europske unije bilo žrtva napada, prijetnji ili ozbiljnog uznemiravanja s motivom rasne mržnje.

LGBT istraživanje koje je provela Agencija za fundamentalna prava Evropske unije 2013. godine pokazalo je da u zemljama članicama, uključujući Hrvatsku, jedna četvrtina ispitanika bila napadnuta ili su dobili prijetnje nasiljem zbog spolne orijentacije ili rodnog identiteta u posljednjih pet godina. Kada je riječ o transrodnim osobama, taj broj raste do 35 posto.

Nadalje, 60 posto ispitanika istog istraživanja u Hrvatskoj bilo je diskriminirano ili uznemiravano na temelju spolne orijentacije ili rodnog identiteta u posljednjih 12 mjeseci. To je drugi po redu najveći postotak za Evropsku uniju, jedina zemlja s većim postotkom, 61 posto je Latvija, poručeno je na foumu na kojem su sudjelovali i saborski zastupnici Mirela Holy i Josip Kregar.

Evropski sud za ljudska prava je presudio u više slučajeva da zemlje moraju jasno naglasiti motivaciju u slučajevima zločina iz mržnje.

„Zločin iz mržnje znači da počinitelji koji viktimiziraju ljude zbog pripadnosti određenoj skupini šalju posebno ponižavajuću poruku: da žrtva nije pojedinac sa vlastitom osobnošću, već samo bezličan broj u skupini u kojoj svi dijele iste karakteristike. Počinitelj time implicira da prava te skupine mogu ili trebaju biti ignorirana, što je u suprotnosti s temeljnim principima ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava“, istaknula je Sonja Juras iz Udruge Kontra .

Usvajanjem novog Kaznenog zakona koji je stupio na snagu 2013. godine ukinuto je kazneno djelo nasilničkog ponašanja, zbog čega brojni nasilnici na ulicama Hrvatske ostaju nesankcionirani, glavna je poruka ovog okruglog stola.
Zbog svega navedenog, članovi ove četiri građanske udruge predlažu usvajanje amandmana kojim bi se sankcioniranje nasilničkog ponašanja vratilo u Kazneni zakon, a koji glasi:

„Tko radi iživljavanja nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem na javnom mjestu dovede drugoga u ponižavajući položaj, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u grupi ili prema većem broju osoba ili je počinjeno iz mržnje, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“