EU-Hrvatska-BiH: Kako je 10 godina stalo u jednu

Analiza pod nazivom EU - Hrvatska - BiH: Kako je deset godina stalo u jednu, koju je napravila Vanjskopolitička inicijativa Bosne i Hercegovine, predstavljena je u hotelu Evropa u Sarajevu.

Analiza predstavlja osvrt na dosadašnji proces u posljednjih godinu dana, dva održana ministarska sastanka i dva održana eskortna sastanka i ona predstavlja ono što slijedi nakon što Hrvatska uđe u Evropsku uniju 1. jula, javlja Agencija Anadolija.

"Mislim da smo puno spremniji nego što smo objektivno trebali biti kad su se uzeli svi ulazni parametri, budući da na stolu imamo ista pitanja već 20 godina. Mogu reći da smo neke nedoumice i otvorena pitanja uspjeli apsolvirati. U ljeto ove godine ulazimo malo rasterećeniji, mada nema prostora za prevelik optimizam, posebno kada je riječ o izvozu naših proizvoda na tržište EU", kazao je Amer  Kapetanović, autor analize i pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH u sektoru za bilateralne odnose.

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju ubrzao je traženje odgovora na otvorena pitanja u bilateralnim odnosima između BiH i Hrvatske. Tako su se u hitnom paketu razgovora Bruxelles, Zagreb i Sarajevo našli oblastima koje se odnose na sporazume o graničnim prelazima i pograničnom saobraćaju, tranzit robe preko luke Ploče i kroz teritoriju BiH u Neumu, izgradnju pristupnog puta do graničnih prelaza sa svim inspekcijskim službama i osiguranje odgovarajućih objekata, razmatranje modaliteta za rješavanje teritorijalnog diskontinuiteta Hrvatske i mogućnost prelaska bh. državljana sa ličnom kartom.

O Neumu i Pločama

Amer Kapetanović, autor Analize i pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH u sektoru za bilateralne odnose, je istakao da je, kada je riječ o Neumu i Pločama, tu napravljen najbolji posao, jer je BiH sačuvala ono na čemu se insistiralo od početka, a to je slobodan pristup luci Ploče.

"Hrvatska će zadržati slobodan prolaz kroz Neum, što mislim da je jako važno. Sačuvali smo duh i slovo sporazuma iz 1998. o slobodnom pristupu luci Ploče za BiH i nesmetanom prolasku kroz Neum za Hrvatsku", istakao je Kapetanović. On je dodao da bi se moglo dogoditi da u ljetnom periodu dođe do začepljenja na granicama, a pogotovo u  Neumu, no da ekspertne grupe trenutno rade na tome.

Kapetanović je podsjetio da, kada je Hrvatska 9. decembra prošle godine potpisala sporazum o pristupanju EU, nije bilo mogućnosti da građani BiH ulaze sa ličnim kartama u Hrvatsku. No, nakon zajedničke diplomatske aktivnosti Hrvatske i BiH prema svim zemljama članicama EU, režim prelaska sa ličnim kartama je dozvoljen.

Granični prelaz (Foto: Arhiv)

"Naše lične karte su potpuno u skladu sa evropskim standardima. Mi imamo oko sedam miliona prelazaka godišnje sa ličnom kartom. Nijedan ekscesni slučaj se nije dogodio. Ljudi koji budu prelazili granicu u Hrvatsku sa ličnom kartom, ne mogu ići u druge zemlje Schengena", naglasio je Kapetanović, dodavši da svi građani BiH koji žive u pograničnom predjelu u dubini teritorije 30 km, odnosno 50 km, imaju pravo aplicirati za malogranične propusnice.

Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković osvrnuo se na zaostatak BiH sa svim procedurama i standardima koje je trebala ispuniti na evropskom putu, te istakao kako najveći problem predstavljaju zadaci koji još uvijek nisu ispunjeni.

"To su zadaci poput implementacije presude Sejdić - Finci, pitanja razrješenja državne i vojne imovine, pitanje reorganizacije ili stavljanja u punu funkciju pojedinih institucija koje smo mi osnovali, kao što je Agencija za borbu protiv korupcije i drugih. Nažalost, puno je zadataka koje su nadležne institucije BiH prihvatile, a koji su još uvijek skoro u povoju ili je dinamika realiziranja zadataka nije puno odmakla", istakao je Perković.