Prošle godine 213 ljudi diglo ruku na sebe u bh. entitetu RS

U toku prošle godine 213 osoba izvršilo je samoubistvo, a najčešće se radilo o osobama starije životne dobi, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS.

Ovaj broj nešto je manji u odnosu na 2020. godinu, kada je evidentirano 218 suicida.

Prema podacima iz MUP-a RS, od ukupnog broja osoba koje su sebi oduzele život 156 su muškog pola, a 57 ženskog.

Trending

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

Dodaju da posmatrajući starosnu strukturu najveći broj samoubistava, odnosno 132, su počinile osobe starije od 60 godina - u 62 posto slučaja.

"Lica starosti od 21 od 30 godina počinila su šest samoubistava, od 31 do 40 godina 13, od 41 do 50 godina 19 i oosba od 51 do 60 godina izvršila su 42 samoubistva", kazali su iz MUP-a RS i dodali da je lani evidentiran jedan slučaj samoubistva koje je počinio maloljetnik.

Psiholog Aleksandar Milić ističe da je mentalno zdravlje kod ljudi pogoršano te da su brojni faktora rizika koji mogu dovesti do situacije da čovjek digne ruku na sebe.

"Samoubistva se najčešće događaju kada su osobe socijalno i emocionalno hendikepirane. To znači da su u poziciji da ne zadovoljavaju primarne potrebe", kazao je Milić i istakao da ljudi prvo padaju u psihičku krizu jer skoro pa svakom suicidu prethodi poremećaj psihičkog stanja kod ljudi.

"Oni ne vide cilj, ne vide svrhu života, njihova perspektiva je narušena ili srušena i onda vide satisfakciju u tome da kod drugih izazovu bol i žaljenje", kazao je Milić.

Psihički krizno stanje

Prema njegovim riječima, ljudi ulaze prvo u psihički krizno stanje, ulaze u beznađe i u toj nemoći kod njih pada i aktivitet, gdje, kako kaže Milić, izlaz traže u suicidu.

"Obično se žale na status u socijalnoj zajednici i onda je tu uvijek poruka 'Pomozite mi' jer uvijek postoji apel kod suicidanata, odnosno potrebna im je pomoć, bilo stručna, bilo materijalna", kazao je Milić.

Ističe da se za samoubistvo maloljetnika koje je prošle godine zabilježeno u RS ne čudi jer, kako kaže, to je period traganja za identitetom i to je sigurno krizno doba.

"Dogodi se i kod njih da izgube podršku. Kod njih je tipično da na takav način skrenu pažnju onima koje oni okrivljuju za stanje u kojem su se našli", ističe Milić, pišu Nezavisne.