Na cestama u BiH svaki dan se desi 98 saobraćajnih nesreća. Od toga 22 s poginulim i povrijeđenim

Broj saobraćajnih nesreća na saobraćajnicama u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je veći, a tokom prošle godine na saobraćajnicama ove zemlje poginule su 222 osobe, dok je 11.300 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne ozljede.

Prema podacima BIHAMK-a, tokom protekle, 2024. godine registrirano je 706 nesreća više u odnosu na 2023. godinu, što u postocima predstavlja povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća za 2,01 posto. Naime, na području dvaju entiteta i Distrikta Brčko u 2024. godini zabilježene su ukupno 35.854 saobraćajne nesreće. Godinu prije taj broj iznosio je 35.148, dok je, primjerice, 2021. godine bio 30.238. Od ukupnog broja saobraćajnih nesreća na saobraćajnicama u Federaciji BiH zabilježeno je njih 24.807, u Republici Srpskoj 10.807 te u Distriktu Brčko 240. Kada je riječ o Federaciji BiH, najviše saobraćajnih nesreća, čak 10.484, registrirano je na području Sarajevskog kantona, potom 3144 na cestama Tuzlanskog kantona, 2802 Zeničko-dobojskog kantona i 2540 Unsko-sanskog kantona.

Šta je posljedica povećanog broja udesa?

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona registrirane su 1894 saobraćajne nesreće, Srednjobosanskog kantona 1862, Livanjskog 916, Zapadnohercegovačkog 790 te Posavskog 261.

Trending

Poznat datum ročišta Amiru Pašiću Faći zbog psihičkog nasilja

Analizirajući podatke o broju saobraćajnih nesreća u odnosu na 2023. godinu, primjetno je da je ukupan broj nesreća povećan u sedam kantona: Sarajevskom kantonu (za 323 nesreće), Tuzlanskom kantonu (za 90), Posavskom kantonu (za 13 nesreća), Unsko-sanskom kantonu (za 11 nesreća), Zapadnohercegovačkom kantonu (za 100 nesreća), Srednjobosanskom kantonu (za 15 nesreća) i Kantonu 10 (za 101 nesreću).

Ovi podaci upućuju na rastući trend u navedenim katoninama, što može biti posljedica povećane gustoće prometa, infrastrukturnih promjena, vremenskih faktora ili drugih okolnosti koje zahtijevaju detaljnije analize i odgovarajuće mjere prevencije", navodi se u BIHAMK-ovoj informaciji o saobraćajnim nesrećama, njihovim uzrocima i posljedicama u BiH u 2024. godini.

S druge strane, u tri kantona zabilježeno je smanjenje broja saobraćajnih nesreća u odnosu na 2023. godinu. Smanjenje je evidentirano u Zeničko-dobojskom kantonu (za 77 nesreća), zatim u Bosansko-podrinjskom (za 11 nesreća) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (za 59 nesreća).

"Broj saobraćajnih nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama povećan je za 342 saobraćajne nesreće ili 4,46 posto. Kada su u pitanju saobraćajne nesreće s materijalnom štetom, u protekloj godini registrirano je 359 nesreća više u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1,31 posto", navode iz BIHAMK-a.

Samo jedan kanton bez poginulih

Iz navedenih podataka može se zaključiti kako se na području BiH tokom 2024. godine dnevno događalo u prosjeku 98 saobraćajnih nesreća, piše Večernji, od toga 22 saobraćajne nesreće s poginulim/ozlijeđenim osobama. Broj saobraćajnih nesreća sa smrtno stradalim i ozlijeđenim osobama porastao je u devet kantona. Najveći rast zabilježen je u Tuzlanskom kantonu (+52 nesreće), Srednjobosanskom (+30 nesreća) i Unsko-sanskom (+18 nesreća). Jedini kanton u kojem je došlo do smanjenja broja saobraćajnih nesreća sa smrtno stradalim i ozlijeđenim osobama je Zapadnohercegovački (-5 nesreća). Također, Bosansko-podrinjski kanton jedini u protekle četiri godine nije zabilježio ni jedan smrtni slučaj u saobraćajnim nesrećama.

"Što se tiče saobraćajnih nesreća koje su rezultirale samo materijalnom štetom, podaci pokazuju različite trendove među kantonima. Najveći porast u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je u Sarajevskom kantonu, gdje je broj nesreća s materijalnom štetom porastao za 315, zatim slijedi Zapadnohercegovački s +105 nesreća, Livanjski s +80 nesreća, Tuzlanski s +38 i Posavski s +3 nesreće. U ostalim kantonima zabilježeno je smanjenje broja saobraćajnih nesreća s materijalnom štetom", stoji u navedenoj BIHAMK-ovoj informaciji.

Zaključuju kako podaci o povećanom broju saobraćajnih nesreća upućuju na potrebu za dodatnim mjerama poboljšanja sigurnosti u saobraćaju, uključujući infrastrukturna rješenja, strože kontrole i edukativne kampanje u cilju smanjenja broja nesreća i njihovih posljedica.