Bučar: Slovenija treba tražiti 'istorijske' granice Pirana
Radiosarajevo.ba
France Bučar, prvi predsjednik slovenskog parlamenta, pisac prvog ustava i jedan od "otaca nacije", ponovio je u prilogu ljubljanskog Dela od subote razloge svog protivljenja arbitražnom sporazumu s Hrvatskom, te vladi premijera Boruta Pahora preporučio da zahtijeva uspostavu općine Piran u njenim "istorijskim" granicama koje bi kako tvrdi omogućile da Slovenija dobije teritorijalni izlaz na otvoreno more, prenosi Fena.
"Granica na moru prati granicu na kopnu. Kad bismo htjeli dobiti izravan kontakt s otvorenim morem, morali bismo na odgovarajući način promijeniti kopnenu granicu", tvrdi Bučar u svom polemičkom prilogu, te navodi da Slovenija treba "smoći snage i hrabrosti" i istupiti s takvim zahtjevom.
"Za tako nešto imamo sve mogućnosti, barem što se tiče općine Piran. Sporazum o arbitraži (u točki 2, članak 3) daje mogućnost ugovornim stranama da tek definiraju točni predmet spora. Ako Slovenija nastupi sa zahtjevom da se barem uspostavi istorijsko nesporna granica piranske općine, onda cijeli (granični) spor dobiva sasvim drukčiji sadržaj. Možda i vlada u toj točki vidi iskricu nade", naveo je za "Delo" France Bučar.
Bučar inače u prilogu ponavlja svoje već poznate ocjene kako bi se potpisivanjem arbitražnog sporazuma u smislu međunarodnog prava legaliziralo situaciju s kojom se Slovenija do sada nije slagala jer bi se "prepolovio" Piranski zaljev, a Slovenija bi mogla dobiti samo kontakt s otvorenim vodama u smislu režima plovidbe, ali ne i teritorijalni pristup otvorenom moru.
S takvim njegovim interpretacijama inače su se proteklih dana složile oporbene stranke, dok su stranke u Pahorovoj vladi i predsjednik države Danilo Tuerk ustrajno ponavljali da je arbitražni sporazum za Sloveniju dobar i da ga je ona spremna potpisati ako se sadržaj sadašnjeg nacrta ne bi mijenjao.
Bučar u prilogu za "Delo" ponavlja i svoje optužbe na račun Pahorove vlade da je arbitražni sporazum iznuđen pod pritiskom velikih sila, te da je vlada Boruta Pahora odmah "pokleknula" pod pritiskom i odrekla se mogućnosti blokiranja hrvatskih pristupnih pregovora kao odličnog aduta za rješenje spora.
Granično pitanje za Slovence ima veliku emocionalnu težinu jer su izgubili svoje "etničke prostore" koji se sada nalaze u Austriji i Italiji, tvrdi Bučar.
Janša poriče upletenostu aferu 'Patria'
Slovenski oporbeni čelnik i nekadašnji predsjednik vlade Janez Janša porekao je svaku mogućnost svoje upletenosti u aferu "Patria", iako su ga u četvrtak istražitelji finskog istražnog ureda u Ljubljani saslušali kao osumnjičenika.
"Protiv mene ne postoje nikakvi dokazi", rekao je Janša u petak u razgovoru za komercijalnu televizijsku stanicu POP-TV.
Janša je izjavio da mu finska istražna tijela tokom saslušanje koje je potrajalo nekoliko sati nisu predočili nijedan dokument koji bi upućivao da je upleten u aferu.
Pokazali su mu međutim jedan poslovni dokument finske tvrtke "Patria" s kojom je slovenska vlada u vrijeme kad je Janša bio premijer potpisala ugovor o nabavi 135 oklopnih transportera u vrijednosti 278 milijuna eura. U dokumentu se, rekao je Janša, navodi da je nastao na temelju informacija slikara iz Celja Jure Cekute koji je u tom poslu očito djelovao kao posrednik i koji je Patriju upućivao kako dobiti posao.
U dokumentu se ne spominje Janšino ime, nego se navodi da će za osiguranje posla biti potrebna određena količina novca za "uspostavu mreže", a onda i dodatna sredstva za "drugu fazu".
"Oni koji su Patriji dali tu informaciju zaveli su ih jer o vojnim nabavama nakon što je Slovenija 2004. godine ušla u NATO savez više nije odlučivala vlada, odnosno posebno vladino povjerenstvo koje se spominje u dokumentu jer se način ugovaranja nabave vojne opreme u međuvremenu promijenio", rekao je Janša.
Dodao je da nije primio nikakva sredstva od Patrije niti bio u vezi s njenim predstavnicima.
Afera Patrija izbila je u rujnu 2008., nakon što je u jednoj emisiji finske televizije YLE navedeno da je Patria isplatila 21 milijun eura mita posrednicima i dužnosnicima u Sloveniji kako bi došla do posla.
fena/radiosarajevo.ba
"Granica na moru prati granicu na kopnu. Kad bismo htjeli dobiti izravan kontakt s otvorenim morem, morali bismo na odgovarajući način promijeniti kopnenu granicu", tvrdi Bučar u svom polemičkom prilogu, te navodi da Slovenija treba "smoći snage i hrabrosti" i istupiti s takvim zahtjevom.
"Za tako nešto imamo sve mogućnosti, barem što se tiče općine Piran. Sporazum o arbitraži (u točki 2, članak 3) daje mogućnost ugovornim stranama da tek definiraju točni predmet spora. Ako Slovenija nastupi sa zahtjevom da se barem uspostavi istorijsko nesporna granica piranske općine, onda cijeli (granični) spor dobiva sasvim drukčiji sadržaj. Možda i vlada u toj točki vidi iskricu nade", naveo je za "Delo" France Bučar.
Bučar inače u prilogu ponavlja svoje već poznate ocjene kako bi se potpisivanjem arbitražnog sporazuma u smislu međunarodnog prava legaliziralo situaciju s kojom se Slovenija do sada nije slagala jer bi se "prepolovio" Piranski zaljev, a Slovenija bi mogla dobiti samo kontakt s otvorenim vodama u smislu režima plovidbe, ali ne i teritorijalni pristup otvorenom moru.
S takvim njegovim interpretacijama inače su se proteklih dana složile oporbene stranke, dok su stranke u Pahorovoj vladi i predsjednik države Danilo Tuerk ustrajno ponavljali da je arbitražni sporazum za Sloveniju dobar i da ga je ona spremna potpisati ako se sadržaj sadašnjeg nacrta ne bi mijenjao.
Bučar u prilogu za "Delo" ponavlja i svoje optužbe na račun Pahorove vlade da je arbitražni sporazum iznuđen pod pritiskom velikih sila, te da je vlada Boruta Pahora odmah "pokleknula" pod pritiskom i odrekla se mogućnosti blokiranja hrvatskih pristupnih pregovora kao odličnog aduta za rješenje spora.
Granično pitanje za Slovence ima veliku emocionalnu težinu jer su izgubili svoje "etničke prostore" koji se sada nalaze u Austriji i Italiji, tvrdi Bučar.
Janša poriče upletenostu aferu 'Patria'
Slovenski oporbeni čelnik i nekadašnji predsjednik vlade Janez Janša porekao je svaku mogućnost svoje upletenosti u aferu "Patria", iako su ga u četvrtak istražitelji finskog istražnog ureda u Ljubljani saslušali kao osumnjičenika.
"Protiv mene ne postoje nikakvi dokazi", rekao je Janša u petak u razgovoru za komercijalnu televizijsku stanicu POP-TV.
Janša je izjavio da mu finska istražna tijela tokom saslušanje koje je potrajalo nekoliko sati nisu predočili nijedan dokument koji bi upućivao da je upleten u aferu.
Pokazali su mu međutim jedan poslovni dokument finske tvrtke "Patria" s kojom je slovenska vlada u vrijeme kad je Janša bio premijer potpisala ugovor o nabavi 135 oklopnih transportera u vrijednosti 278 milijuna eura. U dokumentu se, rekao je Janša, navodi da je nastao na temelju informacija slikara iz Celja Jure Cekute koji je u tom poslu očito djelovao kao posrednik i koji je Patriju upućivao kako dobiti posao.
U dokumentu se ne spominje Janšino ime, nego se navodi da će za osiguranje posla biti potrebna određena količina novca za "uspostavu mreže", a onda i dodatna sredstva za "drugu fazu".
"Oni koji su Patriji dali tu informaciju zaveli su ih jer o vojnim nabavama nakon što je Slovenija 2004. godine ušla u NATO savez više nije odlučivala vlada, odnosno posebno vladino povjerenstvo koje se spominje u dokumentu jer se način ugovaranja nabave vojne opreme u međuvremenu promijenio", rekao je Janša.
Dodao je da nije primio nikakva sredstva od Patrije niti bio u vezi s njenim predstavnicima.
Afera Patrija izbila je u rujnu 2008., nakon što je u jednoj emisiji finske televizije YLE navedeno da je Patria isplatila 21 milijun eura mita posrednicima i dužnosnicima u Sloveniji kako bi došla do posla.
fena/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
