Žrtve strahuju: Meron odlučuje o Karadžićevom zahtjevu

Predsjedavajući Sudskog vijeća Haškog tribunala O-Gon Kwon saopćio je 28. juna prošle godine da dokazi koje su tužioci predočili do polovice suđenja nisu dovoljni za dokazivanje genocida u Bosni i Hercegovini.

Prema jednoj od tačaka optužnice protiv Karadžića u Hagu, snage bosanskih Srba su u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale da Bošnjake i Hrvate ''unište u potpunosti ili djelomično kao etničke grupe''. Odluka se ne odnosi na genocid u Srebrenici za što Karadžić nije oslobođen u junu prošle godine.

U četiri žalbena osnova, Haško tužilaštvo sada tvrdi da bi ''svako razumno vijeće moglo da zaključi da je u Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku počinjen genocid'', kao i da su ''Karadžić i drugi učesnici udruženog zločinačkog poduhvata dijelili specifičnu namjeru čiji je cilj bilo fizičko uništenje bosanskih muslimana''.

Tužilaštvo je 25. septembra 2012. uložilo žalbu na oslobađajuću presudu. Žalbeno vijeće je 17. aprila 2013. ove godine saslušalo usmene podneske u vezi sa žalbom. Pravilo 98bis Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog suda predviđa da će, po završetku izvođenja dokaza optužbe, pretresno vijeće usmenom odlukom, nakon što sasluša usmene argumente strana, donijeti oslobađajuću presudu po bilo kojoj od tačaka optužnice ukoliko nema dokaza koji mogu biti osnova za osudu.

Bivši logoraš i osnivač Udruženja ''Čuvari Omarske'' Satko Mujagić kazao je u izjavi za agenciju Anadolija (AA) kako se nada da će žalba Haškog tužiteljstva na oslobađanje Karadžića biti usvojena zbog toga što se radi samo o međupresudi o tome da li je bilo dovoljno elemenata za nastavak procesa po optužnici o genocid u ostalim bh. općinama, osim Srebrenice.

''Međutim, ništa me ne bi iznenadilo pa ni odbijanje žalbe jer je predsjedavajući Vijeća Theodor Meron. Ako žalbu odbiju, to bi bila nagrada ne samo Karadžiću za obavljen posao, nego i poruka svim budućim klonovima Hitlera: ''Doviđenja do sljedećeg genocida''. Jer u slučaju Karadžić postoji toliko dokaza da nije potrebno biti pravnik da se vidi da su svi elementi genocida u Prijedoru i ostalim općinama ispunjeni, od genocidne namjere do masovnih ubistava, zatvaranja u logore, silovanja… To je najbolje dokumentiran genocid u historiji po riječima uglednog britanskog historičara Marka Atile Hoarea'', rekao je Mujagić.

Žrtve posebno strahuju jer će konačnu odluku donijeti predsjednik Haškog suda, sudija Meron, koji je prošlog mjeseca došao u žižu svjetske javnosti nakon optužbi danskog sudije Frederika Harhoffa da Haški sud pod Meronom ne dijeli pravdu, već provodi političke odluke. Danski mediji objavili su privatno pismo u kojem sudija Harhoff izražava veliku zabrinutost zbog "promjene tribunalovog kursa pod pritiskom vojnog establišmenta nekih utjecajnih zemalja" , kojima je podlegao predsjednik suda Meron. Bosanskohercegovačke žrtve su nakon toga tražile smjenu predsjednika Haškog suda Theodora Merona.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni komandant vojske bosanskih Srba (VRS) tereti se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Optužnica protiv njega podignuta je 25. jula 1995. godine, a u pritvor Međunarodnog suda prebačen je 30. jula 2008. Suđenje je počelo 26. oktobra 2009. godine, izvođenje dokaza Karadžićeve odbrane počelo je 16. oktobra 2012. godine.