Žrtve i svjedoci genocida pozvali Dodika i Čubrilovića da smire tenzije u BiH

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa uputila su apel Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Nedeljku Čubriloviću, predsjedniku Narodne Skupštine bh. entiteta RS, da smire tenzije i zaustave kršenje konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, su u augustu 2021. godine uputili izvještaj specijalnoj savjetnici generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida Alice Nderitu, kao i Karimu Khanu, tužiocu Međunarodnog krivičnog suda (ICC), zbog ugrožavanja mira u BiH i regionu i kršenja UN Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

“Ponovo apelujemo na Milorada Dodika da se zaustavi, kao i sve one koji krše UN konvenciju o genocidu, a posebno tačku 1 Akcionog plana UN-a jer izazivaju mogućnost konflikta kao osnove za počinjenje genocida. Posebno apelujemo na Nedeljka Čubrilovića, predsjednika Narodne Skupštine entiteta RS, koji je krenuo putem ratnog zločinca Momčila Krajišnika, ratnog predsjednika skupštine takozvane srpske republike u BiH“, navodi se u saopćenju udruženja.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

U saopćenju se dodaje kako je Krajišnik jedini presuđeni ratni zločinac u povijesti međunarodnog prava koji je obnašao funkciju predsjednika Skupštine.

“Žrtve će i dalje nastaviti saradnju sa UN-om i dostavljati informacije o kršenju UN Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i akcionog plana UN. U prilogu podsjećamo Ćubrilovića sa nekoliko citata iz haških presuda o ulozi Krajišnika i skupštine kojom je predsjedavao“, istaknuto je u saopćenju.

U saopćenju se također navodi kako je uloga Krajišnika u počinjenju zločina bila ključna i kako su mu položaji koje je zauzimao u rukovodstvu bosanskih Srba davali ovlasti da olakša vojnim, policijskim i paravojnim grupama provođenje cilja udruženog zločinačkog poduhvata.

Stanovništvo koje je živjelo na teritoriji Republike bosanskih Srba imalo je pravo da očekuje da će osoba sa ovlastima Krajišnika raditi na sprečavanju ili kažnjavanju zločina umjesto da učestvuje u njihovom počinjenju. Krajišnik je dao zeleno svjetlo za početak programa protjerivanja tokom sjednice Skupštine bosanskih Srba: “Sprovest ćemo ono što smo dogovorili, etničku podjelu na terenu".

Skupština bosanskih Srba je pozvala na teritorijalno razgraničenje sa političkim zajednicama drugih naroda u BiH. Proglašenje Republike srpskog naroda BiH u januaru 1992. godine bio je posljednji korak u postepenoj izgradnji zasebnog entiteta u BiH. Pretresno vijeće utvrđuje da su promovirali teritorijalnu podjelu po etničkim linijama i uspostavljanje zasebnih, paralelnih političkih, policijskih i vojnih institucija bosanskih Srba već od maja 1991. godine.

“Transkripti sjednica predočeni vijeću pokazuju da u periodu na koji se odnosi optužnica Kajišnik niti jednom nije opomenuo poslanike radi uvreda izrečenih na račun drugih nacionalnih grupa. Povremeno se i sam služio takvim izrazima. Zahvaljujući ovlaštenjima koja je kao predsjednik Skupštine bosanskih Srba imao, Krajišniku je bilo lako da promoviše stavove o etničkom razdvajanju“, ističe se u saopćenju.