Zbog braće iz BiH zatvara se dio njemačke berze

Njemačka berza u Frankfurtu će zatvoriti segment slobodnog tržišta jer nije uspjela spriječiti prevare u vezi sa trgovinom dionicama, iza kojih su stajali državljani Bosne i Hercegovine.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Sistem je najčešće funkcionisao tako što bi Dunmorr kupovao velike količine dionica bezvrijednih firmi koje su zatim njihovi uposlenici iz centara u BiH masovno nudili kupcima u EU-u. Na taj način su vještački proizvodili interes za dionice, što je dovodilo do njihovog rasta na berzi. Nakon što bi ih prodali, interes za dionice bi prestajao i one bi naglo gubile na vrijednosti

Većina ljudi će samo reći „NEIN“ i spustiti slušalicu. Ali, kada dnevno nazovete 40 ili 50 firmi širom Evrope i njihovim uposlenicima dajete nevjerovatno isplativu ponudu, dovoljno je da nekolicina kaže „JA“ i možete zaraditi veliku količinu novca. Čak i kada trgujete robom sumnjive kvalitete.

Ovaj recept su primijenila braća Zoran i Goran Samardžija, vlasnici švicarske kompanije Dunmorr Group AG, koja je prošle godine u BiH osnovala mrežu ilegalnih pozivnih centara za trgovinu dionicama na Njemačkoj berzi. Koristeći lažna imena osoba i firmi, desetine njihovih uposlenika su svakodnevno telefonom pozivale stanovnike Evropske unije (EU), obećavajući brzo bogaćenje dionicama.

Kupci oštećeni za bar 20 miliona

Naivni kupci, koji su povjerovali u laži Dunmorrovih zaposlenika, piše CIN, kako iza rasta dionica stoje ulaganja u firme, više ih nikome nisu mogli prodati. Berza je bila nemoćna da zaustavi trgovinu sumnjivim dionicama, pa je najavila da će krajem 2012. zatvoriti segment slobodnog tržišta u kojem su se najčešće dešavale prevare.


Faksimil lažnog dokumenta kojim su varali Evropljane

Novinari CIN-a iz Sarajeva su u proteklih mjesec dana analizirali više desetina vlasničkih i berzanskih dokumenata, intervjuisali prevarene kupce dionica, njihove advokate, bivše uposlenike Dunmorra te došli do podataka o razmjerama ove prevare

Dr. Louis Rönsberg, advokat iz Minhena, kaže da zastupa 20 žrtava iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Italije koje su izgubile skoro 1,5 miliona eura. Najveći broj prevarenih mu se javio krajem prošle i početkom ove godine. No, postoje i oni koji su ga kontaktirali, ali se još nisu odlučili podnijeti prijavu. Rönsberg procjenjuje da su samo kupci iz Njemačke oštećeni za najmanje 20 miliona eura.

Dunmorr je u BiH počeo poslovati od jula 2011, navodi CIN, a njegove poslovnice su radile sve do jula ove godine, kada su policije Federacije BiH i Republike Srpske ušle u prostorije firme u Sarajevu, Banjoj Luci i Bihaću te privele 84 uposlenika. Federalna uprava policije (FUP) je saopćila da su firma i njeni uposlenici osumnjičeni za organizovanje prevara građana EU-a, pranje novca i poreske utaje.


Hapšenja u Banjoj Luci

Navedeno je i to da je Dunmorr oštetio budžet BiH za više od 500.000 KM. Sve osim jedne poslovnice su radile bez dozvole. Prema dokumentaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Dunmorr Group AG Švicarska je otvorio samo predstavništvo u Sarajevu, poslovnicu koja je i bila jedina registrovana.

Većina uposlenika je nakon saslušanja puštena iz pritvora, zadržani su samo neki od nižih rukovodilaca. Željko Nikolić, direktor predstavništva Dunmorra u BiH, nije uhapšen jer u toku policijske akcije nije bio u BiH. Na slobodi su i braća Samardžije, zbog čega je FUP zatražio da se u istragu uključi i Interpol.

Raniji vlasnik, švicarski advokat Martin Grossmann, ostao je u UO firme koja je prijavljena na adresi njegove advokatske kancelarije. O Dunmorrovim poslovima Grossmann nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a

Edin Vranj, načelnik Sektora kriminalističke policije FUP-a, je nakon akcije izjavio da se radi o organizaciji od preko 160 članova. Dunmorr Group je osnovan 1997. u Glatburgu u Švicarskoj, pod imenom Selab. Zoran Samardžija je 2009. postao član Upravnog odbora ove firme, a krajem 2010. njegov brat Goran ulaže u firmu više od milion švicarskih franaka i tako postaje većinski vlasnik. Sjedište firme je u Cirihu.

Tridesetšestogodišni Goran je prijavio boravište u Novom Beogradu, a njegov četiri godine mlađi brat Zoran u Dizeldorfu, u Njemačkoj. Prema registracijskim dokumentima, obojica su državljani BiH.

Naredbe iz Beograda

Goran Samardžija je prije kupovine Dunmorra bio vlasnik ili direktor pet firmi u Srbiji i Njemačkoj od kojih je jedna stavljena na crnu listu švicarske Agencije za nadzor finansijskog tržišta. Nakon preuzimanja Dunmorra, u februaru 2010. Samardžije otvaraju predstavništvo ove firme u Beogradu, a u julu 2011. godine i u Sarajevu. Ubrzo nakon toga su i počele prevare dionicama. Predstavništvo Dunmorra u Beogradu je ugašeno samo dvije sedmice nakon policijske akcije u BiH. Isti dan je objavljeno da Zoran Samardžija više nije predsjednik UO Dunmorra iz Švicarske, navodi se u tekstu CIN-a.


Sjedište u Cirihu (Klik na sliku za veću rezoluciju)

Jedan od bivših zaposlenika Dunmorra u BiH, koji je želio ostati anoniman, kaže da su uputstva o dionicama za prodaju dobivali iz beogradskog predstavništva

Prema riječima advokata Louisa Rönsberga, njegovi klijenti su bili žrtve prevare u periodu od septembra 2011. do februara 2012. godine. Oliver Fischer, vlasnik firme IT Consulting iz Berlina, jedan je od oštećenih kojeg zastupa ovaj advokat.

Fischer je novinarima CIN-a rekao da ga je od sredine oktobra do kraja novembra 2011. više puta pozivao izvjesni Aleksander Markus. Telefonski broj je bio iz Engleske, a ponekad i iz Monaka. Aleksander je rekao da zove iz firme Titan Invest, predloživši mu kupovinu, kako je kazao, veoma interesantne dionice firme Ultimaxus.

Sredinom novembra mu je dao lažnu informaciju da će firmu Ultimaxus kupiti firma GDF Suez te da će vrijednost dionica biti utrostručena. S obzirom da je u tom trenutku cijena dionice Ultimaxusa pala sa 5,2 na 1,8 eura, Aleksander mu je rekao da je to idealno vrijeme za kupovinu. Uz to mu je poslao dokumente kao potvrdu da je prodaja firme, zapravo, već zaključena. Kasnije je utvrđeno da se radilo o falsifikatima.


Pad dionica Ultimaxusa (Klik na sliku za veću rezoluciju)

Fischer je slučaj prijavio policiji u Berlinu i Saveznoj agenciji za nadzor finansijskih usluga. Međutim, dodaje da od njih nikad nije dobio povratnu informaciju u vezi sa istragom

„Kada sam kupio ove dionice, on me više nikad nije nazvao“, rekao je Fischer koji je u dionice Ultimaxusa uložio nešto više od 3.000 eura. Tri dana poslije kupovine ga je nazvao izvjesni Maximilian Faber koji se predstavio kao šef Titan Investa. U tom trenutku vrijednost dionice Ultimaxusa je padala velikom brzinom:

„On mi je rekao da će se omjer mojih dionica povećati 3:1, samo ako kupim još najmanje 10.000 Ultimaxusovih dionica. Tada mi je postalo jasno da se radi o prevari."

Dionica Ultimaxusa je u februaru ove godine koštala svega 0,06 eura, dalje pišu novinari CIN-a.

Sličnu priču ispričao je i C.A.F. van Erp iz Holandije, koji je izgubio 34.500 eura. Njega su kontaktirali na holandskom jeziku, prvo Robert van Zuydewijn, pa Vincent Sterk, lažno se predstavljajući ispred Titan Investa, švicarske firme koja posluje preko 35 godina i da joj se može vjerovati.


U napuštenim prostorijama i dalje je veoma skupa oprema

„Ukoliko bi klijent upitao odakle zoveš, lagao si da zoveš iz Londona, iz Monaka, iz Ciriha - bilo gdje, gdje se nalaze važni finansijski centri. Morao si se predstavljati sa njemačkim imenom i prezimenom koje si sam smislio ili ti ga je odabrala firma“, objasnio je Glišić

Damir Glišić, koji je za vrijeme rata u BiH živio u Njemačkoj, u oktobru i novembru 2011. je radio u sarajevskoj podružnici firme Dunmorr Group AG. On je novinarima CIN-a rekao da se u firmi govorilo isključivo na njemačkom jeziku. „Bilo je strogo zabranjeno pričati bosanski, uopšte, u firmi i ispred firme. Na pauzama nisi smio pričati na bosanskom jeziku.“

Glišić kaže da su žrtve zvali putem interneta. Predstavljali su se kao uposlenici firme Titan Invest, a poslije i kao uposlenici firme Finata. Kada je napustio Dunmorr, Glišić je od bivših kolega čuo da su se kasnije koristila i imena drugih firmi, ali nije znao koja.

Uposlenici su dnevno morali pozivati desetine kompanija širom EU, predstaviti firmu i predložiti im finansijsko savjetovanje za poslovanje na berzi. Samo u Sarajevu je bilo zaposleno 40 ljudi u pozivnim centrima i svi su bili Bosanci i Hercegovci. Glišić kaže da je zadatak tih uposlenika bio da probude interes kod potencijalnih kupaca i da njihove kontakt-podatke upišu u bazu podataka. Ovu bazu su koristili uposlenici koje su zvali „brokerima“. Njihov zadatak je bio da ubijede klijente da kupe određene dionice.

Jaki na riječima

„Mogao si preći u brokere samo ako si bio jak na riječima - kad bi imao dnevno preko 200 poziva i ostvarivao preko 20 kontakata na dan“, rekao je Glišić

Kada bi neko kupio dionice, uposlenik koji je ostvario kontakt i broker koji je predložio dionicu su bili nagrađivani procentom od sume koja je investirana. „Osnovna netoplata za zaposlene u pozivnom centru u Sarajevu je bila 900 KM. Brokeri su dobijali 2.000 KM“, objašnjava ovaj sagovornik CIN-a.

Glišić kaže da ga policija još nije kontaktirala, ali da je spreman svjedočiti.

Od početka ove godine su se povećavale sumnje u manipulaciju dionicama u dijelu Njemačke berze koji se zove First Quotation Board. Njemačka berza je početkom ove godine objavila da će do kraja 2012. zatvoriti ovaj dio tržišta i uvesti strožija pravila poslovanja za segment slobodnog tržišta.


Damir Glišić

Leticia Adam iz pres-službe Njemačke berze je novinarima CIN-a objasnila da u ovom segmentu berze firme nisu morale podnositi godišnje izvještaje, prospekte o poslovanju i slično. Objašnjava da su više puta zahtijevali od firmi na ovom dijelu tržišta da dostave dodatne informacije, u nadi da će smanjiti sumnju u manipulacije, ali da do toga nije došlo.

Bez obzira na sve mjere koje su poduzimali, sumnja u manipulacije dionicama se pojačavala te su odlučili zatvoriti taj segment berze. Njemačka Savezna agencija za nadzor finansijskih usluga u posljednjem izvještaju navodi da je tokom 2011. prijavljeno 166 prevara dionicama, što je za gotovo 50 posto više nego godinu ranije. Negativni trend je nastavljen i u ovoj godini pa je ova agencija već u prvih šest mjeseci dobila 122 prijave.