Završeno suđenje Šešelju

Suđenje vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju, optuženom pred Haaškim sudom (ICTY) za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, završilo se u utorak uveče u Hagu nakon nešto više od četiri godine, a sudsko vijeće se povuklo na vijećanje o presudi, prenosi Fena.

"Proglašavam suđenje završenim. Sudsko vijeće će razmotriti sve (dokaze) iza zatvorenih vrata i izdaće nalog o rasporedu za izricanje presude", kazao je predsjedavajući sudija Jean Claude Antonetti.

Haško tužilaštvo zatražilo je u svojim završnim riječima da se Šešelj proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata.

"On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka", kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen poručivši da je Šešeljeva odgovornost dokazana izvan opravdane sumnje.  

Šešeljeve završne riječi

Nakon tužitelja Šešelj je u svojim završnim riječima iznio svoj uobičajeni repertoar tvrdnji da je Haaški sud antisrpski i plod zavjere zapadnih sila te da obavještajne službe tih zemalja 'napadaju' na njegovo zdravlje u pritvoru. Sucima je ponudio i teorije da je zločin u Srebrenici podmetnut Srbima te da su ga osmislili francuski i američki obavještajci kako bi se stvorio povod za bombardiranje Srba, a da je zločin na Ovčari produkt dogovora Hrvatske i JNA kako bi se ishodilo međunarodno priznanje Hrvatske. Završne riječi iskoristio je i kako bi sucima objasnio da su Hrvati u stvari katolički Srbi, a Slavonci Slovenci, a uspio im je čak i pročitati skoro čitavi tekst Marseljeze.

Iako je istaknuo da nema pravnih osnova za osuđujuću presudu Šešelj je na kraju završnih riječi sucima poručio da je u skladu s očekivanjima "gazda suda" u njegovu slučaju doživotna kazna zatvora primjerena. Nakon toga zatražio je ukidanje pritvora i najavio da iz Den Haaga ide "direktno u slavu".

Za šta se tereti Vojislav Šešelj?

Podsjetimo, Šešelj je optužen za ratne zločine počinjene u razdoblju od 1991. do 1993. Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.

Optužen je u devet tačaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. 

Ideju "velike Srbije" sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom i huškačkim govorima mobilizirao i poticao na progon Hrvata i Muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, poručilo je tužiteljstvo. Uz to organizirao je na tisuće dobrooljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine.

Tokom suđenja tužiteljstvo izvelo 72 svjedoka
 

Na suđenju Šešelju, koje je započelo 2007., tužiteljstvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazalo da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubojstva. Tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci.

Tužiteljstvo je na suđenju kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u odori ili civilu, srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da pustoše i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u, kako ih je nazivao, "srpske zemlje" u Hrvatskoj i BiH.

Šešelj je u haaškom pritvoru od 2003. i od prvog dana postupak protiv sebe u haaškoj sudnici ustrajno je pokušavao izvrgnuti ruglu i opstruirati ga a na kraju je zatražio da mu sud isplati odštetu od 10 miliona eura zbog dugotrajnog pritvora i kršenja drugih prava. U završnim riječima sucima je otkrio kako se nije dobrovoljno predao nego je u Den Haag doputovao kako bi realizirao zajednički projekt s nizozemskom kraljicom, no u tome je onemogućen zbog uhićenja u zračnoj luci gdje ga je umjesto počasne garde i intoniranja himni, koje je očekivao, dočekalo stotinjak policajaca.

Posljednjih nekoliko mjeseci postupka obilježile su i njegove  ozbiljnije zdravstvene teškoće tako da mu je početkom ove godine ugrađen potkožni defibrilator kako bi se regulirao rad srca.