Završeno ročište: Tužilaštvo traži veću zatvorsku kaznu za Dodika

Pred Apelacionim vijećem Suda BiH danas, 12. juna, održan je drugostepeni postupak u predmetu protiv predsjednika RS Milorada Dodika i v.d. Službenog glasnika RS Miloša Lukića.

Dodikova odbrana prvo je tražila izuzeće sudija Vesne Jesenković i Hilme Vučinića zbog čega je sjednica pomjerena za 16 sati, a taj zahtjev je odbijen.

U nastavku sjednice, Tužilaštvo BiH je tražilo da drugostepeni sud izrekne Dodiku veću kaznu zatvora i oštrije mjere osiguranja, odnosno duže vrijeme zabrane političkog djelovanja.

Trending

Novinarka Mirza Vranj hospitalizirana: Oglasila se iz bolnice

Također, za Lukića traže da bude proglašen krivim, smatrajući da Sud nije nije pravilno ocijenio dokaze. Odbrana je tražila oslobađajuću presudu ili njeno ukidanje.

Podsjetimo, prema prvostepenoj presudi od 26. februara, Milorad Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS, dok je Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, oslobođen.

12.06.25. 16:51

Odbijen zahtjev odbrane Milorada Dodika za izuzeće dvoje sudija

Dodik je proglašen krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se spriječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Neposredno nakon izricanja presude, Dodik je javno izjavljivao kako se ne planira žaliti na nju, jer ne priznaje Sud BiH, ali ubrzo je u različitim medijskim istupima taj iskaz mijenjao, a onda njegova odbrana i potvrdila da će se žaliti.

Poslije izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u Narodnoj skupštini RS-a usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a, koje je kasnije Ustavni sud BiH stavio van snage privremeno.

Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo "napad na ustavni poredak", a Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Sud Bosne i Hercegovine je kasnije raspisao potjernicu, dok je raspisivanje Interpolove potjernice odbijeno.

Odluka apelacionog vijeća očekuje se u roku od mjesec dana, ali može biti i odgođena. Ako presuda Miloradu Dodiku bude potvrđena s kaznom dužom od šest mjeseci, njegov mandat predsjednika RS-a automatski prestaje, što bi dodatno produbilo političku nestabilnost.

Advokatska odbrana najavila je žalbu Ustavnom sudu BiH, a zatim i Europskom sudu za ljudska prava. Time bi se pravni proces mogao protegnuti na više godina, dok država ostaje u stanju institucionalne blokade i rizika od sigurnosnih incidenata.