Završena rasprava o negiranju genocida, podijeljena mišljenja zastupnika

Na 52. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nastavljena je rasprava o nekoliko zakonskih rješenja, među kojima su i izmjene Izbornog i Krivičnog zakona koje se odnose na zabranu negiranja genocida i drugih zločina prema Prijedlogu zastupnika Denisa Bećirovića (SDP BiH).

Između ostalog, u tekstu predloženog zakona navodi se da je zabranjeno javno odobravanje, poricanje, teško umanjivanje zločina te da onaj ko javno poriče, odobrava ili opravdava zločin genocida, holokausta, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva utvrđen međunarodnim ili domaćim sudom, treba biti kažnjen kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do tri godine.

U raspravi o prijedlogu Denisa Bećirovića, kojim se traže kazne za negiranje genocida, poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iskazali su podijeljena mišljenja.

Podršku su Prijedlogu dali su Hazim Rančić i Šefik Džaferović iz SDA, dok je protivljenje izrazio Nikola Lozančić iz HDZ BiH.

Lozančić je kazao da je zbog složenosti materija koji tretira predloženi zakon potrebno uputiti Vijeću ministara BiH. Rekao je da je razlog njegovog protivljenja to što nije jasno precizirano šta znači javno poricati i negirati ratni zločin.

Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH, istakao je da je ovaj zakon utemeljen na Ustavu BiH i da su njegovi principi takvi da se trebaju podržati od Predstavničkog doma.

"Mi smo u nekoliko navrata pokušavali da dođemo do zakona kojim bi zabranili ili proglasili kažnjivim negiranje genocida i zločina koji su utvrđeni pravosnažnim presudama", rekao je Džaferović, dodavši da ovaj zakon treba BiH i da je u interesu odnosa u BiH.

Naglasio je da je detaljno pregledao sve odredbe i da nije vidio nepravilnosti koje bi mogle u praksi proizvesti probleme.

"Ovaj zakon nije usmjeren ni protiv jednog naroda u našoj zemlji, već je zakon koji treba da omogući sigurniju i prosperitetniju budućnost za našu djecu", rekao je u svom izlaganju Bećirović.

Podvukao je da Bosni i Hercegovini ovaj zakon treba ne samo zbog istine i pravde u prošlosti već i zbog budućih naraštaja.

"Ovakav zakon se prije ili kasnije mora usvojiti u BiH, jer bez toga ne možemo graditi ambijent sigurnosti, pravednosti i ambijent povjerenja", dodao je Bećirović.

Istakao je da zakon jasno naglašava da se moraju ispoštovati međunarodne obaveze BiH kao članice međunarodne organizacije.

"Ovaj zakon poštuje sve nevine žrtve, ide ka tome da izgrađujemo društvo pravde i mira i poštivanja ljudskih prava. Ovaj zakon promoviše ambijent sigurnosti za sve ljude u našoj zemlji", rekao je Bećirović.

Naveo je da je ovim zakonom predviđeno da se zabranjuje distribuiranje materijala u cilju poricanja, minimiziranja ili opravdavanja zločina genocida i drugih ratnih zločina, te da predviđa zabranu negiranja pravosnažnih presuda.

"Problematika zabrane negiranja genocida i poricanje genocida i ratnih zločina nije nešto što je predmet samo ovog zakona. Ovo je na neki način i evropsko iskustvo. Gotovo sve zemjlje EU su ovo pitanje razriješile u svojim krivičnim zakonima. Na tom putu ka EU moramo itekako uvažavati evropsko iskustvo te smoći i časti i hrabrosti da ovo pitanje napokon civilizacijski riješimo i u našoj zemlji", poručio je Bećirović.

Kada je riječ o Prijedlogu zakona o dopunama krivičnog zakona BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputila Aleksandra Pandurević iz SDS-a, a kojim se predviđa ukidanje mogućnosti zamjene kazne zatvora novčanom, te puštanjem na slobodu počinilaca krivičnih djela protiv integriteta BiH, poslanik SNSD-a, Lazar Prodanović, ocijenio je da je o tome potrebno tražiti mišljenje Vijeća Ministara i nadležnih ministarstava BiH.

Istakao je da bilo koji stepen diskriminacije može u BiH potencijalno jačati ekstremizam i da je ovo "ozbiljno pitanje o kome je potreban stav Vijeća ministara".

Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH, izjavio je da podržava predložene dopune.

"Potreban je ovaj zakon i mislim da je došlo vrijeme da preispitamo postojeću odredbu zakona prema kojem lica koja su osuđena na zatvorske kazne na godinu dana kaznu mogu zamijeniti novčanom", rekao je Džaferović.