Zašto su Čović i Krišto odustali od Ustavnog suda?

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine danas će se izjasniti o apelaciji bivše predsjednice Federacije Borjane Krišto (HDZ BiH), koja je tražila ocjenu ustavnosti konstituiranja Doma naroda Federacije BiH i izbora predsjednika i potpredsjednika ovog entiteta.

Bila bi to važna odluka

Međutim, Ustavni sud, nakon što je Krišto jučer popodne povukla svoju apelaciju, samo će se formalno očitovati o obustavljanju postupka. Sličnu je apelaciju uputio i doskorašnji ministar finansija i dopremijer Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH), ali je i on postupio kao i njegova stranačka kolegica.

Krišto povukla zahtjev upućen Ustavnom sudu

Odluku Ustavnog suda očekivala je ukupna i domaća i međunarodna javnost. Mnogi su predviđali da će Ustavni sud poništiti formiranje vlasti od strane platformaša, jer je u Domu naroda samo pet od šest neophodnih delegata iz reda hrvatskog naroda učestvovalo u glasanju.

Čak je i visoki predstavnik Valentin Inzko suspendirao odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH o nelegalnosti izabrane vlasti, kako bi Ustavni sud imao jedinu i konačnu riječ.

Ali, odluka HDZ-a BiH i Borjane Krišto da povuku zahtjev dodatno je otežala i iskomplicirala odveć duboku političku i društveno-etničku krizu.

(Ne)namjerna pravna greška

O motivima Borjane Krišto i HDZ-a da se tek naslućivati i pretpostavljati. Sama ona kaže da je sporno što bi vijećanje Suda bilo zatvoreno za javnost, kao i za samog podnositelja zahtjeva. Također, sporno je i to što je Visoki predstavnik suspendirao odluke CIK-a, mada je to, ako se racionalno posmatra, bio promišljen potez kojim se ostavljao čist teren Ustavnom sudu, kao instituciji čije odluke niko ne može sporiti, za razliku od CIK-a. Mediji u Hercegovini ranije su špekulirali da će Ustavni sud legalizirati odluke nepotpunog Doma naroda.

Jedan motiv mogao bi se pronaći u problemu pravne prirode. Krišto je, naime, tražila od Ustavnog suda da se izjasni o odlukama a ne o procedurama i eventualnom kršenju zakona i Ustava, a Ustavni sud nema pravo izjašnjavati se o konkretnim odlukama nego o zakonima i eventualnom (ne)poštivanju procedura.

Može se špekulirati i o tome da su HDZ-ovci namjerno i planirano uputili zahtjev za kojeg su znali da bi vrlo lako mogao pasti, kako bi u eventualnoj nepovoljnoj odluci Ustavnog suda imali novi argument protiv uređenja Federacije i BiH kao države.

Opet, može se špekulirati i o tome da HDZ naprosto sebi stvara prostor argumentacije u korist osnivanja treće, hrvatske federalne jedinice. Istina je da je nova federalna vlast deficitarna po pitanju učešća predstavnika koje su izabrali Hrvati u BiH, isto što je sporno glasanje samo pet delegata, ali uporno blokiranje izbora svih delegata od strane HDZ-ova i njihovo odbijanje odveć kompromisnih ponuda platformaša, samo je pogoršalo situaciju.

A šta sada?

Čović ovim pravnim vakuumom, može biti, želi sebi ostaviti prostor za špekulacije i vlastita tumačenja Ustava i ustavnog uređenja Federacije. Također, neučešće u federalnoj vlasti može mu biti čvrst argument na državnom nivou, na kojem će vjerovatno tražiti sva hrvatska ministarstva, što će vjerovatno i dobiti, uz blagonaklonost međunarodne zajednice.

Ne treba zaboraviti ni najavu HDZ-ova o osnivanju Hrvatskog narodnog sabora i Međukantonalnih vijeća, što sve jeste u skladu sa Ustavom. Ipak, takva tijela se u bližoj budućnosti mogu prometnuti u subjekte u pregovorima u ustavnim reformama, čime će Čović imati veći manevarski prostor za traženje treće federalne jedinice.

Opet, ne treba zaboraviti ni probuđenog Valentina Inzka, koji bi mogao vratiti pravosnažnost odlukama CIK-a, ali bi to samo dodatno zakompliciralo situaciju. Također, ne treba isključiti ni mogućnost da neko treći podnese zahtjev Ustavnom sudu.

Kako bilo, kriza traje i produbljuje se. Svakim danom broj nezaposlenih raste, raste uvoz, pada izvoz, cijene osnovnih namirnica skaču, a društvo je podijeljenije nego li krajem devedesetih.