Uprkos proceduri: Zakon o izbornim jedinicama neće biti na dnevnom redu sjednice

Ovaj prijedlog zakona jedan je od pokušaja rješeavanja problema implementacije izbornih rezultata nakon predstojećih oktobarskih izbora, odnosno jedan od pokušaja izmjena Izbornog zakona BiH kojim bi se riješili problemi nesprovođenja odluke Ustavnog suda BiH prema apelaciji Bože Ljubića.

Tako će šefovi klubova parlamentarnih stranaka iz reda SDA, SBB-a, SDP-a BiH i DF-a danas svojim potpisima ozvaničiti prijedlog koji je identičan prijedlogu koji su ranije u parlamentarnu proceduru uputili SDP i DF, ali sa nekim tehničkim izmjenama. 

"Radi se o dogovoru parlamentarnih stranaka iz Parlamenta FBiH, koje su u prethodnom periodu radile na usaglašavanju teksta prijedloga zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH. Cijenili smo da postoji nadležnost Parlamenta FBiH da kroz ovakav zakon utvrđuje broj i raspodjelu mandata u izbornim jedinicama, kao i strukturu mandata u Domu naroda FBiH. Naša glavna argumentacija koja ide u prilog u tome da se to može riješiti u Parlamentu FBiH, jer se radi o tom nivou vlasti, nalazi se u Ustavu FBiH, koji kaže da se broj i struktura delegata u Domu naroda Parlamentu FBiH utvrditi zakonu. Tamo je to tako navedeno da to znači da se zakon može uređivati i u Parlamentu FBiH", kazao je ranije za naš portal Dženan Đonlagić, šef kluba DF-a u PFBiH.

Dodao je i kako je ovaj dogovor jedna vrsta preveniranja eventualnog političkog rješavanja implementiranja izbornih rezultata nakon Općih izbora koji će biti održani u oktobru.

"Cijenimo da će u razumnom roku biti donesen ovaj zakon, jer cijenimo da imamo dovoljan broj glasova u oba doma Parlamenta FBIH. Vama je poznato da je u prethodnom periodu iz CIK-a iscurio tzv. radni materijal koji je trebao da po odluci CIK-a definira broj i strukturu mandata u Domu naroda FBIH. Taj tekst koji su onji priredili nije bio u skladu s Ustavom i da ne bismo došli poslije izbora u situaciju da se to pitanje rješava pod utjecajem određenih političkih partija, jer nema sumnje da je trenutni sastav CIK-a produžena ruka SNSD-a i HDZ-a BiH, ovim zakonom bi primorali sve da se on donosi u skladu s Ustavom FBiH i u skladu sa adekvatnim zakonom na nivou FBiH. Dokaz da je taj zakon provodiv je i odluka CIK-a iz 2014. godine da se broj izbornih jedinica i mandata u NSRS i Vijeću naroda RS-a implementiraju prema zakonu koji je prethodno usvojila NSRS, čime već postoji pravna praksa CIK-a da je ovo pitanje i ranije rješavano na nivou entiteta.