Voz je uvijek brži: Može li se izbjeći smrt na prugama?

Na oko 1031 kilometara željezničke pruge u Bosni Hercegovini, svake godine život izgubi nekoliko osoba.  

2010. godine, samo na Željeznicama Republike Srpske poginulo je 11 lica. 

FOTO: Željeznice RS

Uprkos činjenici da su svi željezničko-cestovni prijelazi u BiH obilježeni na jedan ili drugi način, nesreće sa tragičnim ishodom se i dalje dešavaju. 

Na mreži pruga Željeznica FBiH nalazi se 195 željezničko-cestovnih prelaza u nivou i svi su uredno i prema propisima obilježeni. Od njih 195, 43 je osigurano aktivnom zaštitom (27 – svjetlosno zvučnom signalizacijom sa polubranicima, tri – svjetlosno zvučnom signalizacijom bez polubranika, 13 – branikom sa ručnim postavljanjem na prelazu), a 152  tzv. pasivnom zaštitom (Andrejin križ sa ili bez znaka „Stop“).

FOTO: Wikipedia

Na prugama Željeznica RS ukupno je 278 putnih prelaza. Svi su, u skladu sa zakonskim propisima, obezbijeđeni različitim nivoom osiguranja. Najviše ih je osigurano saobraćajnim znakovima na putu i trouglom preglednosti, a 23 putna prelaza osigurana su svjetlosno-zvučnom signalizacijom i branicima.

Važe li upozorenja

Iako Željeznice FBiH neprestano upozoravaju javnost da je zabranjeno i veoma opasno kretati se prugom i prelaziti je na nedozvoljenim mjestima, u prvih šest mjeseci ove godine na željezničko-cestovnim prelazima i van njih, smrtno su stradale dvije osobe (od kojih je jedna počinila samoubistvo), dok su četiri osobe teže povrijeđene.

"Nezgode sa smrtnim posljedicama vrlo često se dešavaju u naseljenim mjestima koja gravitiraju u blizini pruge, na područjima Sarajeva, Zenice i Tuzle. Neopreznost pješaka i vozača su najčešći uzroci nesreća i saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, a na drugom mjestu su samoubistva. Jedan od velikih problema su tzv. "divlji prelazi" koje mještani sami sebi prave, da bi prešli prugu gdje njima odgovara, a ne tamo gdje je legalan prelaz", kazala nam je Senka Račić, načelnica Službe za odnose s javnošću Željeznica FBiH.

Slično je i u Republici Srpskoj. Prema statističkim podacima, na putnom prelazu između stanica Prijedor i Brezičani (u kilometrima između 151+715),  dogodio se najveći broj nesreća. 

"Najčešći uzrok nastanka vanrednih događaja koji su za posljedicu imali težu povredu ili usmrćenje je nepažnja trećih lica prilikom kretanja željezničkim područjem (putni prelazi, stanično područje i otvorena pruga).

Neopreznost i nepoštovanje saobraćajnih propisa i postavljene signalizacije pri prelasku pruge od strane vozača drumskih vozila je bitan faktor. Iako ni u jednom slučaju nije utvrđena krivica mašinovođe, takve nesreće ostavljaju ogromne posljedice na njihovo psihičko stanje", pojasnila nam je Nada Savić-Stevanović, iz Odjeljenja za Odnose sa javnošću Željeznica RS.

FOTO: EPA/Radiosarajevo.ba

Pojačan oprez vozača pri prelasku pruge na putnim prelazima svakako je potrebna, jer je Zakonom o željeznicama regulirano je da voz ima prednost, kao i da je kretanje pješaka prugom i prelazak mimo putnih prelaza strogo zabranjeno.

"Nesreće je moguće spriječiti samo ako se preventivno djeluje. Potrebno je educirati djecu, ali i odrasle  o tome da je zaustavna linija voza do 1000 metara i da je prelazak pruge na nedozvoljenim mjestima isto kao pretrčavanje autoceste ili nedozvoljen prelazak ceste u trenutku kad je na semaforu crveno svjetlo za pješake. Zato uvijek apelujemo na vozače i pješake da budu oprezni prilikom prelaska preko pruge, jer "voz je uvijek brži" i uvijek ima prednost prolaska", upozorava Račić.

Željeznice Republike Srpske ulažu u signalno-sigurnosne uređaje kako bi povećale bezbjednost, ali i u edukaciju vozača drumskih vozila i stanovništva. 

"U saradnji sa Agencijom za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, Ministarstvom saobraćaja i lokalnim zajednicama kroz koje prolazi pruga, već nekoliko godina provode preventivnu kampanju namijenjenu, prije svega, vozačima drumskih vozila. S obzirom da su svi putni prelazi obezbijeđeni u skladu sa zakonskim propisima, ako se ispoštuju i saobraćajni propisi od strane vozača, nema opasnosti od saobraćajnih udesa", zaključuje Savić-Stevanović. 

...

Ukoliko vjerujete da je lakše pretrčati prugu, te da sigurno možete 'nadmudriti' voz, upamtite jednu stvar - zaustavni put koji voz pređe od momenta stavljanja ručice kočnika iz položaja vožnje u položaj brzog kočenja do potpunog zaustavljanja na prugama je između 700 i 1000 metara, u zavisnosti od dionice pruge, vrste i sastava voza.   

Neće zakočiti, neće stati prije. Čuvajte život i čekajte na red. Voz je uvijek brži.