Vlado Adamović o Dodikovom referendumu: Evo šta bi moglo biti problem

Advokat Vlado Adamović kazao je da je sasvim logično da će se Narodna skupština RS-a (NSRS) opredijeliti za izbor nekoga ko će umjesto Milorada Dodika privremeno obavljati dužnost predsjednika RS-a do prijevremenih izbora.

Adamović koji je, između ostalog, i bivši sudija Suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Federacije BiH, pojašnjava da ukoliko je predsjednik "koji je u mandatu" iz nekog razloga spriječen da obavlja tu dužnost, onda imenuje nekog od svojih zamjenika koji će u njegovo ime obavljati predsjedničku dužnost.

Potvrdio je da postoje i opcije izmjene Ustava RS-a ili da neko od potpredsjednika tog entiteta preuzme predsjedničku funkciju, ali da je u slučaju Dodika došlo do "razrješenja", odnosno, da je njegov mandat oduzet.

Trending

Danas isplata penzija u FBiH za mjesec novembar

Dvije tačke dnevnog reda

Datum održavanja posebne sjednice Skupštine RS-a još nije utvrđen, međutim na web stranici NSRS-a objavljen je prijedlog dnevnog reda. Navedene su dvije tačke, od kojih je prva Informacija o presudi Suda BiH izrečena predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku njegovog mandata te zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija RS-a. Druga tačka je razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku RS-a i odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Dodiku.

Adamović se osvrnuo na spomenuti referendum, koji je Dodik najavio nakon što mu je oduzet predsjednički mandat, te istakao da "sam referendum ne predstavlja nikakvu opasnost".

"Referendum ne može narušiti ustavni poredak, jer je kao oblik izražavanja dozvoljen", podvukao je, dodajući da se radi samo o prikupljanju javnog mišljenja o nekom društvenom problemu.

08.08.25. 08:03

Politička predstava bez pravne snage: Ko bi proveo Dodikov referendum?

Međutim, s druge strane, on upozorava da ono što bi moglo biti problem jeste referendumsko pitanje, kao i to da li će se odgovor na to pitanje provoditi u praksi: "Ako je referendumsko pitanje hoćemo li se otcijepiti od Bosne i Hercegovine, onda neminovno dolazite u sukob sa Ustavom BiH i to onda postaje i politički i pravni problem, jer imate suprotnost 'sadržine' Ustava i referendum odgovora."

U slučaju da referendumsko pitanje nije u sukobu sa ustavom BiH, onda, u pravnom smislu, kaže on, zaključak referenduma može biti samo vrsta upute za organe koji odlučuju ili za nekoga ko se profilira u politici: "Recimo, postavite pitanje treba li nam uređenje vodotokova i većina ljudi se izjasni da treba. U tom slučaju to će biti samo javno mišljenje, ništa više", naveo je primjer referendumskog pitanja koje je u skladu sa zakonima.

Slučaj Nikole Poplašena

Zaključio je da, u smislu izvršnosti po pravnoj snazi, ne postoji način da neka odluka bude provedena referendumom ukoliko referendumsko pitanje nije u kontekstu strateškog razvoja društva, time još jednom potcrtavši značaj referendumskog pitanja.

Referendumi u RS-u i ranije su bili najavljivani, a jedan od njih, Referendum o "danu RS", održan je u septembru 2016. Referendumsko pitanje tada je glasilo: "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan RS?". Međutim, Ustavni sud BiH poništio je rezultate referenduma.

Također, Milorad Dodik nije prvi predsjednik RS-a kojem je zabranjeno političko djelovanje. Visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp smijenio je 1999. godine Nikolu Poplašena s funkcije predsjednika  RS, a Dodik koji je u to vrijeme bio premijer u ostavci, podržao je njegovu smjenu.