Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona o restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova

Vlada Federacije BiH danas je na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i u parlamentarnu proceduru usvajanja po hitnoj proceduri uputila Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH.

Riječ je o zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač općina, kanton, FBiH i jedan ili više kantona zajedno, te FBiH u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Zakon uređuje izvore plaćanja nastalih dugovanja, postupak i način njihovog izmirenja na osnovu kojih se vrši finansijska konsolidacija, iznos umanjenja duga i druga pitanja koja se odnose na finansijsku konsolidaciju i restrukturiranje.

Finansijska konsolidacija zdravstvenih ustanova zasniva se na principima jednakog postupanja prema svim povjeriocima jednakog položaja, posebno po osnovu više vrsta duga, te pristupa podacima sprema kojem je dužnik obvezan osigurati pristup podacima i dokumentaciji od značaja za financijsku konsolidaciju, a koji se posebno odnose na njegove obveze.

Trending

Radoje Zvicer iz Crne Gore na listi najtraženijih bjegunaca Evrope: Označen kao 'veoma opasna osoba'

Finansijska konsolidacija obuhvata rješavanja dugovanja zdravstvenih ustanova kod kojih je evidentirana nelikvidnost u smislu odredbi Zakona o finansijskom poslovanju i/ili postoji akumulirani gubitak.

Finansijska konsolidacija i restrukturiranje provode se s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti zdravstvenih ustanova i jačanja odgovornosti u upravljanju rizikom u njihovom poslovanju, u skladu sa ovim i Zakonom o finansijskom poslovanju, te uvođenja novih zdravstvenih tehnologija, kao i povećanja kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga.

Finansijska konsolidacija obuhvata dugovanja zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za PIO, za osnovno zdravstveno osiguranje i za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, poreza i drugih javnih prihoda (isključujući PDV), komunalnih usluga, isporučenih roba nužnih za rad zdravstvene ustanove, te neisplaćenih neto plaća zaposlenika.

Postupak finansijske konsolidacije dugovanja i/ili restrukturiranja zdravstvenih ustanova pokreće se podnošenjem dokumentiranog zahtjeva odgovorne osobe u javnoj zdravstvenoj ustanovi koja se konsolidira. Nakon procjene zahtjeva, nadležni ministar zdravstva, uz prethodno usuglašavanje s nadležnim ministrom finansija, sačinjava prijedlog odluke o finansijskoj konsolidaciji i/ili restrukturiranju zdravstvene ustanove koju razmatra i usvaja nadležno izvršno tijelo vlasti.

Rok za provođenje postupka finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja ne može biti duži od deset godina, računajući od dana stupanja na snagu odluke o finansijskoj konsolidaciji ili/i restrukturiranju, uključujući i program finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja.
Vlada Federacije BiH će iz Budžeta FBiH u naredne tri godine (od stupanja na snagu zakona), za program finansijske konsolidacije i/ili restruktuiranja univerzitetsko-kliničkih bolnica, kao i podršku procesu restrukturiranja i sanacije u kantonalnim i općim bolnicama, izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 225 miliona KM.

U obrazloženju novog zakona je navedeno kako je finansijskim analizama poslovanja utvrđeno da javne zdravstvene ustanove zaključno sa 31.12.2020. godine bilježe gubitak u ukupnom iznosu od oko 203,1 milion KM, dok ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova sa istim datumom iznose 438,7 miliona KM.

Riječ je o reformskom zakonu planiranim “Socio-ekonomskim reformama u BiH za period 2020-2022. godina” i Programom rada Vlade Federacije BiH.

Postupak finansijske konsolidacije javnih zdravstvenih ustanova prvenstveno ima cilj postizanje finansijske stabilnosti javnih zdravstvenih ustanova, jačanje odgovornosti u njihovom upravljanju i povećanje kvaliteta pružanju zdravstvenih usluga.

Opredjeljenje Vlade FBiH je ovim zakonom omogućiti finansijsku konsolidaciju kliničkih centara kao ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite čiji je suosnivač Federacija BiH, ali i drugih javnih zdravstvenih ustanova, kako bi se osigurala jednaka, dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita i zdravstvene usluge za sve građane Federacije BiH. Upravo je pandemija pokazala značaj zdravstvenih ustanova sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite koje su paralelno s kliničkim centrima podnijele veliki teret.