Vapaj mještana u BiH: 'Investitori su uništili arheološko nalazište i izazvali svjetlosno zagađenje'

Selo Trijebanj, smješteno u općini Stolac, postalo je središte kontroverzi nakon što je odobrena izgradnja 21 solarne elektrane na tom području.

Dok investitori tvrde da projekat doprinosi razvoju zelene energije, lokalno stanovništvo upozorava na nesagledivu štetu koja je već nanesena arheološkoj baštini i prirodnom ekosistemu.

Ko je dao odobrenje za projekt?

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona dodijelila je 18. aprila 2024. gospodarskom društvu ECO-WAT doo Kiseljak koncesije za  izgradnju više fotonaponskih elektrana.

Trending

Košarkaši Bosne pobijedili Helios i došli nadomak play-offa ABA 2 lige

Jedna koncesija je dana za elektrane C3, C4 i C5, sve tri instalirane snage 4.999,20  kW, te D5, D6, D7, D8 i D9, svih pet instalirane snage 999 kW, te E1, E2 i E3, sve tri instalirane snage 999  kW.

Fotonaponske elektrane su se gradile na lokalitetu Trijebanj i Pješivac u Općini Stolac. Također, izdana je koncesija za izgradnju elektrana B2, B3, B4 i B5, sve četiri instalirane snage 4,999,20  kW, potom C2 instalirane snage 4,999,20  kW, kao i D3, D4, E4 i E5, sve instalirane snage 999 kW, na lokalitetima Trijebanj i Crnići, piše Hercegovina.info.

Za veće elektrane jednokratna koncesijska naknada iznosi nešto iznad 20,000,00 KM, a za manje kreće se na razini nešto većoj od 3.000,00 KM. Koncesije su dodijeljene na razdoblje od 30 godina.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK je na sjednici u februaru 2025. izmijenila dozvole za proizvodnju električne energije kompaniji ECO-WAT d.o.o. iz Kiseljaka zbog izgradnje novih proizvodnih objekata. Riječ je o 21 fotonaponskoj elektrani u naselju Trijebanj, kod Stoca.

Izgradnja solarnih elektrana u Trijebnju odobrena je kroz nadležne urbanističke i građevinske institucije, no ostaje pitanje koliko je javnost bila informirana o ovom procesu i jesu li sve procedure provedene u skladu s propisima.

Firma ECO-WAT je u vlasništvu Dejana Brajkovića i kompanije Tibra-Pacific, povezane s tajkunom Tihomirom Brajkovićem, vlasnikom više stambenih zgrada u Sarajevu, protiv kojeg je Sud BiH nedavno podigao i optužnicu.

Uništavanje arheološkog nalazišta starog 1.600 godina

Područje na kojem se postavljaju solarni paneli nekoć je bilo bogato arheološkim ostacima iz doba Rimskog Carstva. Pronađeni artefakti, uključujući kovanice i predmete iz 4. stoljeća, ukazuju na to da se ondje nalazio rimski garnizon. Umjesto da se lokalitet zaštiti i istraži, nepovratno je uništen postavljanjem solarnih ploča. Da je Trijebanj vrijedno arheološko nalazište navodi se i u radu Mirze Kapetanovića "Rimski kovani novac na području BiH"

Ovaj čin izazvao je ogorčenost lokalnog stanovništva, koje smatra da je riječ o kulturocidu i uništavanju povijesne baštine. Iako su institucije bile upozorene na povijesnu vrijednost ovog područja, zaštita arheoloških nalaza nije bila prioritet u procesu izdavanja dozvola za gradnju.

Svjetlosno zagađenje i onečišćenje voda

Osim kulturne devastacije, solarni park u Trijebanji donio je i ozbiljne ekološke probleme. Intenzivna industrijska rasvjeta postavljena na lokaciji premašuje standarde Europske unije i potpuno je uništila prirodnu atmosferu regije.

Investitori su u žurbi pa njihovi radnici vrše ravnanje zemljišta i instalaciju panela i u noćnim satima.

Lokalni stanovnici svjedoče da noćno nebo više nije vidljivo, čime je narušena prirodna ravnoteža, a svjetlosno zagađenje negativno utječe na floru i faunu.

Dodatno, kemikalije korištene za održavanje solarnih panela ispuštaju se u prirodne vodotoke, što ugrožava podzemne izvore pitke vode koje lokalno stanovništvo koristi. Ovaj problem dodatno povećava zabrinutost zbog utjecaja projekta na zdravlje ljudi i okoliš.

Poziv na hitnu reakciju

Lokalna zajednica apelira na istragu i zaštitu područja, upozoravajući da su posljedice ovog projekta dalekosežne. Fotografije pronađenih rimskih kovanica i snimke svjetlosnog zagađenja jasno pokazuju razmjere štete, no nadležni organi i dalje ignoriraju apele građana.

Ostaje pitanje – hoće li se dozvoliti daljnja devastacija prirodne i kulturne baštine, ili će se odgovorni pozvati na odgovornost?