Uskoro zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu

Republika Srpska uskoro bi trebala dobiti zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu. Zakon je tek u formi nacrta, a parlament će se o njemu izjasniti naredne sedmice.

U sada važećem radnom zakonodavstvu u RS-u samo Zakon o radu uređuje zaštitu ličnog integriteta zaposlenih tako što propisuje da radnik i osoba koja traži zaposlenje ne može biti stavljena u neravnopravan položaj kod ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja i ubjeđenja i drugih obilježja.

Nacrtom zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu definiraju se oblici zlostavljanja na radu, obaveze poslodavca za preventivno djelovanje radi sprječavanja zlostavljanja na radu i postupci za sprječavanje zlostavljanja na radu kod svih poslodavaca bez obzira na karakter vlasništva i oblik organizovanja. Tako se prvi put propisuje obaveza poslodavca da radnika, prije stupanja na rad, pismenim putem obavijesti o zabrani vršenja zlostavljanja. 

Osim toga, poslodavac je dužan da radi prepoznavanja, prevencije i sprječavanja zlostavljanja provede edukaciju i osposobljavanje predsjednika sindikata i drugih predstavnika radnika da prepoznaju uzroke, oblike i posljedice vršenja zlostavljanja.

Postupak za ostvarivanje prava na zaštitu od zlostavljanja ostvaruje se kod poslodavca, kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, Uprave za inspekcijske poslove putem nadležne inspekcije rada, Upravne inspekcije i kod nadležnog suda, podnošenjem zahtjeva, prijedloga ili tužbe.

Inače, pravo na zaštitu od zlostavljanja ima ustavni karakter, jer se Ustavom RS-a garantuje dostojanstvo i sigurnost, nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava, kao i to da niko ne smije biti podvrgnut mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju. 

Šta je zlostavljanje na radu?

Prema predloženom zakonskom rješenju, zlostavljanje, u smislu ovog zakona, jeste svako aktivno ili pasivno ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu, odnosno svako ponašanje fizičke, psihičke ili seksualne prirode kod poslodavca, a koje se vrši radi ugrožavanja ili predstavlja ugrožavanje dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja radnika i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uvjete rada ili dovodi do toga da se radnik izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos ili otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor.

Iako se posebno ne definiše izvršilac, pod tim pojmom podrazumijeva se poslodavac u svojstvu fizičke ili odgovorne osobe u pravnom subjektu, radnik ili grupa radnika kod poslodavca, koji vrše zlostavljanje.

Utvrđeno je i da je obaveza poslodavca da radnika zaštiti od zlostavljanja, u skladu s ovim zakonom i da odgovara za štetu koju odgovorna osoba ili radnik, vršeći zlostavljanje, prouzrokuje drugom radniku kod istog poslodavca, u skladu sa zakonom. Međutim, kada je u pitanju šteta koju je poslodavac nadoknadio, a koju je prouzrokovala odgovorna osoba ili radnik, on ima pravo da od te odgovorne osobe ili radnika zahtijeva naknadu iznosa isplaćene štete.

Zakonom se utvrđuje obaveza za radnika da se uzdrži od ponašanja koje predstavlja zlostavljanje i ponašanja koje predstavlja zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja.

Veoma je značajno to što ovaj zakon predviđa mogućnost da postupak za zaštitu od zlostavljanja za radnika može pokrenuti predsjednik sindikata kod poslodavca i kod drugih nadležnih organa.

Međutim, ovim zakonom se ne pruža zaštita onim osobama za koja se utvrdi da su zloupotrijebile pravo na zaštitu od zlostavljanja.