Ured za reviziju otkrio propuste u radu Ministarstva vanjskih poslova: Sporna i donacija iz Kuvajta?
Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine objavio je izvještaj o radu Ministarstva vanjskih poslova BiH u 2024. godini.
U uvodnom dijelu izvještaja naglašava se da finansijski izvještaji Ministarstva prikazuju istinito i fer, u svim značajnim aspektima, finansijsko stanje imovine, obaveza i izvora sredstava na 31. decembar 2024. godine.
Ipak, u nastavku dokumenta izneseni su detaljni nalazi koji ukazuju na određene nepravilnosti i propuste u poslovanju Ministarstva.
Stručnjak za sigurnost: Vlada Hrvatske realizira intenzivne hibridne operacije protiv BiH
Slučaj donacije Ambasadi u Kuvajtu
Jedan od značajnijih problema evidentiranih u izvještaju odnosi se na prihvatanje donacije Ambasadi BiH u Kuvajtu. Ministarstvo je iskazalo prihod od donacija u ukupnom iznosu od 175.726 KM, pri čemu je posebno istaknuta donacija u februaru 2023. godine u iznosu od 30.000 kuvajtskih dinara.
Međutim, Ured za reviziju ukazuje da način prijema ove donacije nije bio u skladu sa zakonskim propisima.
"Navedeni način prijema novčane donacije nije u skladu sa propisima kojim su regulisani prijem i realizacija tekuće podrške u novčanom obliku. Zakonom o finansiranju institucija BiH, Zakonom o budžetu institucija BiH i Instrukcijom Ministarstva finansija BiH propisan je način primanja donatorskih sredstava, postupak i način otvaranja računa za primanje uplaćenih namjenskih sredstava, otvaranje programa posebnih namjena i realizacija donatorskih sredstava."
Donacija je, prema izvještaju, "samoinicijativno namijenjena za podršku rada ambasade, uz prijedlog da se sredstva ne povlače sa računa ambasade i da se troše uobičajenom procedurom prema finansijskom planu i budžetu."
Iako je Ministarstvo naknadno obavijestilo ambasadu o potrebi prebacivanja sredstava na poseban donatorski račun, i transfer je izvršen tek 13. marta 2024. godine.
"Nije prezentovan dokaz o primopredaji navedenog iznosa novčanih sredstava između predstavnika donatora i ambasade u Kuvajtu, kao ni pismo namjere od donatora, sporazum ili odluka kojom bi se potvrdilo u koju svrhu su donirana sredstva", upozoravaju revizori u izvještaju.
Ova nejasnoća je dodatno alarmantna jer se, kako se navodi, nadležne institucije trenutno bave istragom uplata donacija koje nisu evidentirane na predviđeni način.
Tužilaštvo BiH istražuje: Gdje je nestalo 1,2 miliona eura iz Ambasade BiH u Kuvajtu?
Kadrovska pitanja i nejasni transferi
U izvještaju se također detaljno obrađuju i određene nepravilnosti u vezi sa zapošljavanjem i internim premještajima u Ministarstvu.
Iako su transferi radnika iz drugih državnih institucija sprovedeni nakon potpisivanja odgovarajućih sporazuma i rješenja Agencije za državnu službu BiH, Ured za reviziju ističe da je prema Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH prvo trebalo pokušati popuniti upražnjena radna mjesta internim premještajem i internim oglašavanjem, što Ministarstvo nije dokazalo.
"Nije prezentovano ni na koji način je utvrđeno da preuzeti državni službenici ispunjavaju sve posebne uslove, niti je poznat način izbora institucija iz kojih su službenici eksterno premješteni."
Što se tiče unapređenja, Ministarstvo je u toku godine izvršilo 26 internih premještaja i unaprijedilo 11 zaposlenih. Međutim, proces unapređenja diplomatsko-konzularnog osoblja nije obuhvaćen standardnim internim konkursima.
"Odredbe člana 31. i 32. Zakona o državnoj službi, po kojima se unapređenja vrše provođenjem internih konkursa, ne primjenjuju na diplomatsko-konzularno osoblje Ministarstva."
Međutim, kod raspoređivanja zaposlenih po povratku iz diplomatsko-konzularne mreže nisu uspostavljeni jasni kriteriji, pa revizori zaključuju da kriteriji za raspoređivanje državnih službenika na radna mjesta nakon povratka u sjedište nisu uspostavljeni ni tokom 2024. godine.
Dodatno, Ministarstvo je nastavilo praksu angažovanja vanjskih saradnika putem ugovora o djelu, iako poslovi za koje se sklapaju ugovori o djelu odgovaraju sistematizovanim radnim mjestima i uglavnom su kontinuirani, što je u suprotnosti sa Zakonom o obligacionim odnosima koji jasno definiše ugovor o djelu kao ugovor za konkretan, zaokruženi posao.
Ukupni izdaci za ovu namjenu iznosili su 217.578 KM, što je za 37.105 KM više u odnosu na prethodnu godinu.
Upravljanje službenim vozilima
Još jedan segment rada Ministarstva koji je podložan kritici odnosi se na korištenje službenih vozila. U 2024. godini ukupni izdaci za upotrebu vozila iznosili su preko milion KM, pri čemu se na sjedište odnosi 155.576 KM, a na diplomatsko-konzularnu mrežu 865.510 KM. Ministarstvo je raspolagalo sa 138 vozila, od kojih je na kraju godine bilo 95 u upotrebi.
"Klase specijalizovanih vozila koja se koriste u DKP-ovima nisu usklađene sa Pravilnikom o službenim specijalizovanim vozilima donesenim u julu 2024. godine."
Takođe, vođenje evidencije o korištenju vozila nije zadovoljavajuće.
"Nije bilo značajnijih poboljšanja u načinu vođenja evidencija o korištenju vozila. Utvrđeni su nedostaci u popunjavanju podataka predviđenih internim aktima Ministarstva, nedostatak kontrole vjerodostojnosti unesenih podataka, kao i izostanak preciznih podataka o prijeđenim kilometrima i utrošku goriva."
Zbog toga nije osigurana adekvatna kontrola upotrebe službenih vozila, niti je moguće pouzdano utvrditi opravdanost troškova, kao ni odgovornost u slučaju nenamjenske ili neracionalne upotrebe.
Ima se, može se: Institucije u BiH godišnje izdvajaju i do 100.000.000 KM za kupovinu vozila!
Izvještaj Ureda za reviziju jasno ukazuje da, iako Ministarstvo vanjskih poslova BiH prikazuje fer finansijske izvještaje, postoje značajni propusti u procedurama prijema donacija, kadrovskim procesima, angažovanju saradnika i upravljanju službenim vozilima.
Ove nepravilnosti zahtijevaju hitnu pažnju nadležnih institucija kako bi se uspostavili transparentni i zakoniti procesi koji će osigurati efikasnost i odgovornost u radu Ministarstva.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.