Uoči sastanka u Briselu: Optimizma nema, bh. političari iznevjerili sve

Predstavnici nevladinog sektora koji prate proces evropskih integracija BiH u svojim izjavama proteklih dana nisu izrazili optimizam da bi sutrašnji razgovori na visokom nivou u Briselu  bh. lidera i zvaničnika Evropske unije mogli imati konkretne rezultate, posebno kada je u pitanju implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci".

Direktorica Istraživačkog centra Populari Alida Vračić smatra da nije očekivati da će jedan sastanak u Briselu riješiti dugogodišnju političku krizu i zastoj BiH na evropskom putu. Vračić, međutim, kaže da je ohrabrujuće da se razgovori vode i u granicama BiH između domaćih političara.

Također smatra da je BiH predugo bila talac pitanja "Sejdić -Finci" koje nije ostalo izolirano, nego je postavljeno kao uvjet za daljnje kretanje ka Evropskoj uniji, što se pokazalo kao autogol za EU i BiH.

“Evropska komisija je jasno dala do znanja šta očekuje: odlučan korak naprijed o pitanju implementacije presude "Sejdić-Finci"”, izjavila je direktorica Fondacije Konrad Adenauer u BiH Sabina Woelkner za Fenu. “Riječ je o tome da političke snage ove zemlje podastru prijedlog koji će imati podršku svih strana i koji će sadržavati obavezujući vremenski okvir za implementaciju.”

Povodom sutrašnjeg briselskog sastanka, članice inicijative „Građanke za ustavne promjene”  naglašavaju značaj aktivnog učešća žena u procesu odlučivanja o ustavnim reformama: “Ovim putem želimo obavijestiti javnost da građanke BiH imaju odgovore na pitanja o kojima će lideri razgovarati 1. oktobra u Briselu te s tim u vezi izražavamo žaljenje što se još jedan sastanak na kome se odlučuje o pitanjima ključnim za budućnost BiH odvija bez učešća žena za pregovaračkim stolom. Podsjećamo predstavnike institucija BiH, čelnike vodećih političkih stranaka i predstavnike međunarodne zajednice da se o budućnosti i napretku Bosne i Hercegovine ne može odlučivati bez aktivnog sudjelovanja svih građana i građanki Bosne i Hercegovine te napominjemo da reforma Ustava BiH ženama mora osigurati jednaka prava i mogućnosti bez diskriminacije na osnovu  spola i roda.”
Prvi put veći broj ženskih nevladinih organizacija iz čitave BiH organizirano djeluje u vezi s pitanjima ustavnih promjena BiH i zajednički su uspjele usaglasiti prioritete i konkretne prijedloge amandmana na Ustav BiH, koji će u narednom periodu biti predstavljeni javnosti, navedeno je također u saopćenju. 

Međutim, naglašava da to nije sve. Na sastanku bi još trebalo biti govora o etabliranju efikasnog i efektivnog mehanizma koordinacije, koji će Bosnu i Hercegovinu dovesti u situaciju da, razgovarajući s Briselom, govori jednim glasom.

Predsjednik UG "Zašto ne" Darko Brkan je rekao da je jako teško imati optimistična očekivanja od sastanka u Briselu 1. oktobra s obzirom na to kako trenutno izgleda vlast u BiH, kao i predstavnici partija na vlasti, smatra aktivista civilnog društva. “Apsurdno je da se uopće ovakav sastanak dešava i da EU dozvoljava da se njen kredibilitet na ovaj način urušava, nudeći sastanak za sastankom umjesto ozbiljnih upozorenja i sankcija u situaciji kada je stanje na terenu sve gore i gore.”

“Bosanskohercegovački političari su vezano za proces EU integracija do sada iznevjerili sva očekivanja, kako građana ove zemlje, tako i evropskih partnera. Stoga, najbolje je razmišljati i pripremiti se da ni ovoga puta neće biti ništa drugačije”, kazao je predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo.

Praštalo smatra da se sve što bude postignuto više od toga, može smatrati velikim uspjehom. “Ovo tim prije uzimajući u obzir da već nekoliko godina nisu pokazali ni dobru volju, ni političku mudrost, a ni inteligenciju i zrelost da se izdignu iznad stranačkih i ličnih interesa u iznalaženju kompromisnih rješenja, prije svega o rješavanju pitanja iz predmeta "Sejdić-Finci".”

"Nisam uvjeren da su politički bh. lideri postigli bilo kakav dogovor kada je u pitanju implementacija presude Evropskog
suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu "Sejdić i Finci", zbog čega i nisam optimist uoči sutrašnjeg susreta lidera u Briselu s evropskim dužnosnicima", kazao je danas u izjavi za Agenciju FENA jedan od podnositelja apelacije Dervo Sejdić.

Osvrnuo se na principe sporazuma koje su postigli dužnosnici Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH, naglašavajući da je u tom sporazumu dogovarano rješenje "hrvatskog pitanja", ali ne i implementacija presude iz 2009. godine. 

"Ako oni to žele "poturiti" pod rješenje problema u slučaju "Sejdić - Finci" onda nema govora o bilo kakvom dogovoru ili čak ni naznake da je postignut dogovor", pojasnio je Sejdić.

Podsjetio je da su svojevremeno o ovome razgovarali čelnici HDZ-a BiH i Socijaldemokratske partije BiH kada su, prema stavu Sejdića, istu stvar uradili, a samo malo drugačije "upakovali".

"Kako sam čuo iz medija radi se samo o tome da, kako predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže, legitimnog predstavnika Hrvata biraju Hrvati, ustvari je to rješavanje "hrvatskog pitanja" što nema veze s ovom presudom. Bojim se da nastoje baciti prašinu ljudima u oči. Zato ne mislim da će biti ikakvog dogovora niti pozitivnih kretanja u tom pravcu", zaključio je.

"Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine" je naziv sudskog predmeta koji je vođen u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su kao pripadnici nacionalnih manjina (Rom i Jevrej) bili onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine.

Dervo Sejdić i Jakob Finci, državljani Bosne i Hercegovine, još 2006. godine podnijeli su predstavke zbog nemogućnosti da se kao pripadnici nacionalnih manjina kandidiraju za članove Doma naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništva BiH, a na osnovu odredaba odjeljaka IV i V Ustava BiH, koje predviđaju da se u ove državne organe mogu kandidirati samo pripadnici hrvatskog, bošnjačkog ili srpskog naroda.

Od donošenja te presude Evropska unija traži od BiH i Parlamentarne skupštine da uz implementaciju te presude usvoje određene izmjene Ustava BiH da bi BiH mogla napredovati na njenom putu ka članstvu Evropskoj uniji.