UN: Obraćanje Željka Komšića na Generalnoj skupštini

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se danas na generalnoj debati 64. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koja se održava u New Yorku, prenosi Fena.

U svom obraćanju, Komšić je, između ostalog, rekao:

"Zasjedanja Generalne skupštine su oduvijek bila prilika da se lideri država okupe da bi razmijenili mišljenja o situaciji u svijetu, kako bi pokušali da pronađu najoptimalnija rješenja za savremene globalne probleme.

Ujedinjeni narodi, kao i sve druge organizacije, zavise od kolektivne snage njenih članica. Snaga treba da izranja iz konsenzusa zemalja članica.

Jedan od najvećih problema koji je obilježio proteklu godinu svakako je svjetska ekonomska i finansijska kriza koja je u ovom trenutku sigurno najveća prijetnja globalnom miru i sigurnosti.

Ako se propusti prilika da se sa njenim negativnim utjecajima suočimo odmah, može ostaviti nesagledive posljedice po čitav svijet. Iako ima naznaka da recesija polako jenjava u zemljama razvijenog svijeta, već sad se nazire da će oporavak biti spor i dugotrajan.

Kad su u pitanju zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje, može se samo pretpostaviti kakve teške konsekvence kriza može ostaviti u periodu koji tek dolazi.

Više je nego očigledno da se zemlje pojedinačno ne mogu boriti sa ovom pojavom ma kako efikasnu vladu imale. Globalna kriza traži globalna rješenja.

Pozdravljamo usvajanje Završnog dokumenta br: 63/303 koji je rezultat nedavno održane Konferencije na visokom nivou o financijskoj i ekonomskoj krizi i njenom utjecaju na razvoj.

Treba otvoreno reći da je najveća globalna ekonomska kriza od osnivanja Svjetske organizacije teško kompromitirala, pa čak počela dovoditi u pitanje ostvarivanje Milenijskih razvojnih ciljeva, jednog od najplemenitijih zadataka koje je Svjetska organizacija postavila od svog osnivanja.

Ovo pogotovo važi za najsiromašnije zemlje posebno za zemlje subsaharne Afrike koje su i prije izbijanja krize zaostajale u postignutim rezultatima.

Moram naglasiti da pored odgovornosti koje ove zemlje imaju u smislu rada na dobrom upravljanju i vladavini prava, koji su preduslov za ostvarivanje pomenutih razvojnih ciljeva, ogromna odgovornost leži i na razvijenim zemljama.

Upravo se od razvijenih zemalja očekuje da učine sve da se svjetska ekonomska kriza što prije prevaziđe.

Smatramo da tokom aktuelne krize treba reformisati svjetski finansijski sistem koji bi bio puno transparentniji, razviti mehanizme praćenja tržišta da se ne bi ponovile greške iz perioda koji je prethodio sadašnjem padu svjetskog GDP-a.

Državne institucije BiH već godinama sistematski djeluju ka ostvarenju Milenijskih razvojnih ciljeva, te smatramo da i pored teškoća izazvanih svjetskim ekonomskim kretanjima neće biti smetnji u pogledu dostizanja postavljenih zadataka do 2015. godine.

BiH u ovom trenutku pristupa izradi razvojne strategije, kao i strategije za socijalno uključenje. Već ranije je izrađena i provedena strategija borbe protiv siromaštva.

Ovi poduhvati obavljaju se u saradnji sa relevantnim UN agencijama u BiH, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo na intenzivnoj saradnji.

Klimatske promjene su izuzetno važno pitanje koje zahtijeva hitno djelovanje međunarodne zajednice.

Želja BiH je da 2009. godinu okončamo sa uspješnim završetkom međudržavnih pregovora o klimatskih promjena, da Kopenhagenski samit izrodi sporazum koji će predstavljati neophodan iskorak u odnosu na Kjoto, te da će biti podržan pristupanjem svih zemalja članica UN-a.

Ovo je problem koji ne pogađa samo ostrvske države, to je univerzalni izazov i opasnost.

Humanitarne katastrofe izazvane vremenskim nepogodama koje su obilježile jedan dio naše planete u proteklim godinama, treba da budu upozorenje za sve.

Ni ekonomski, ni politički interesi ne smiju stajati na putu postizanja globalnog konsenzusa, kao istinskog početka planetarne borbe za očuvanje prirodnog balansa planete.

Svi mi, koji smo danas ovdje, slažemo se da je kontinuirana sveobuhvatna reforma sistema Ujedinjenih nacija neophodna, te da ju je potrebno provesti s izuzetnom pažnjom i osigurati najširi konsenzus zemalja članica.

Kroz reformu Ujedinjenih nacija je potrebno osigurati efikasno i koordinirano funkcioniranje svih organa i tijela sistema, ali je opšteprihvaćeno viđenje da je reforma Vijeća sigurnosti od ključnog značaja za suštinsku reformu kompletnog sistema Svjetske organizacije.

Siguran sam da dijelim mišljenje većine da je kroz reformu Vijeća sigurnosti potrebno, prije svega, osigurati veću transparentnost rada ovog organa, te državama koje nisu članice Vijeća sigurnosti omogućiti različite vidove učešća u njegovom radu, pogotovo kad su u pitanju zemlje o kojima Vijeće raspravlja, zemlje koje su direktno interesno vezane za određenu krizu ili pogođene istom, također i zemlje koje svojom ekspertizom na osnovu sličnog iskustva kroz koje su prošle mogu kvalitativno doprinijeti iznalaženju najboljih i najprihvatljivijih rješenja.

Svi mi moramo biti svjesni činjenice da će svako dalje odlaganje reforme Vijeća sigurnosti samo slabiti kredibilitet ovog tijela i spremnost na kompromis mora biti imperativ.

Dijalog i kompromis su jedini način da se osigura najšira moguća podrška reformi i Bosna i Hercegovina stoji na poziciji da se reforma Vijeća treba što hitnije pomjeriti sa mrtve tačke.

U svakom slučaju, mi smatramo da u budućem reformiranom Vijeću sigurnosti istočnoevropska grupa zemalja mora imati još jedno mjesto nestalne članice, uzimajući u obzir činjenicu da se broj zemalja iz ove grupe u posljednje dvije decenije više nego udvostručio.

Želim na ovom mjestu posebno naglasiti da od Vijeća sigurnosti očekujem da se sve više angažuje u preventivnoj diplomatiji.

Smatramo da bi veća aktivnost u ovom smjeru omogućila da se mnogi problemi i mnoge krize u svijetu počnu rješavati još prije nego što su se razbuktale, čime bi rad ovog tijela postao puno efikasniji.

Osiguranje pravovremenog i učinkovitog djelovanja u prevenciji konflikta, umjesto reagiranja jednom kad je kriza već eskalirala, svakako je efikasniji i manje skup instrument djelovanja u očuvanju mira i sigurnosti.

Oružani sukobi su, nažalost i dalje realnost današnjeg svijeta i najugroženiji i najsiromašniji narodi su u ovakvim situacijama često prepušteni sami sebi.

Stoga je neophodno dodatno ojačati UN mehanizme ranog upozoravanja i osigurati višestruke izvore informiranja da bi se mogla stvoriti realna slika o situaciji na terenu, ali istovremeno i ojačati sposobnosti država da se odupru podsticajima koji vode ka genocidu, ratnim zločinima, etničkom čišćenju i zločinima protiv čovječnosti.

BiH ostaje trajno opredjeljena za punu saradnju sa ICTY jer osobe osumnjičenje za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije moraju biti izvedene pred lice pravde.

Istovremeno, u BiH je načinjen zakonski okvir i započelo je procesuiranje ratnih zločina u Sudu BiH, što je jedan od uvjeta za uspostavljanje uzajamnog povjerenja i pomirenja u postkonfliktnoj Bosni i Hercegovini.

Broj izbjeglica u svijetu raste svakodnevno, a sve je manje snage i sredstava za kvalitetno rješenje tog globalnog problema.

Mi u BiH i te kako poznajemo izbjegličku sudbinu, bol i patnju koju ona podrazumijeva, te stoga apelujemo da se bez izuzetka ulože svi napori da bi se izbjegličke krize u svijetu sistematski rješavale.

U tom smislu podržavamo jedinstvene i kontinuirane napore svih UN agencija i nevladinog sektora koji se direktno bave ovim problemom i spremni smo ponuditi svaki vid saradnje.

Što se mirovnih misija Ujedinjenih nacija tiče, smatramo da na osnovu dosadašnjeg iskustva, uzimajući u obzir najbolju praksu i naučene lekcije, treba učiniti sve da iste postanu puno efikasnije nego do sada.

BiH će podržati svaku inicijativu koja će doprinijeti jačanju efikasnosti mirovnih misija koje UN ima širom svijeta.

S tim u vezi smatramo da je neophodno posebnu pažnju posvetiti odabiru kadrova za pojedine geografske i kulturne prostore i angažirati po mogućnosti što više ljudi iz dijaspore porijeklom s tog terena, koji će biti u mogućnosti da pruže najviše s obzirom da poznaju običaje i kulturu prostora.

Želimo posebno istaći važnost definiranja izlazne strategije mirovnih operacija koje se odvijaju pod okriljem Ujedinjenih nacija.

Jasna izlazna strategija mora biti praćena dobrom procjenom stanja na terenu, pravilnom ocjenom pozitivnih procesa izgradnje mira u smislu njihovog ulaska u trajnu ireverzibilnu fazu, kao i širim regionalnim i subregionalnim kontekstom.

Ne smije se dozvoliti da kratkovidost u procjeni preovlada i da dođe do prijevremenog zatvaranja misija. Bosna i Hercegovina, i iz vlastitog iskustva, smatra da se Ujedinjene nacije, posebno Vijeće sigurnosti, trebaju daleko više baviti preventivnom diplomatijom.

Pravovremeno djelovanje kojim se sprečava razbuktavanje kriza i njihovo prerastanje u otvorene konflikte treba da bude prioritet rada i djelovanja na terenu.

Vanjska politika BiH usmjerena je na očuvanje i unaprijeđenje trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinos međunarodnom miru i sigurnosti.

Prisustvo i učešće malih država u radu i donošenju odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija je od posebne važnosti za održavanje ravnoteže unutar Vijeća, koje, pored stalnih članica i svjetskih sila, treba omogućiti i malim državama da prezentiraju svoje stavove i učestvuju u donošenju odluka ovog organa koji na određeni način predstavlja "svjetsku vladu".

Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg smo nakon pažljivog razmatranja, odlučili da po prvi put u našoj istoriji prezentiramo kandidaturu za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti u periodu 2010-2011.

BiH, koja je dugo godina bila tema rasprave međunarodne zajednice na različitim forumima, danas želi i ima kapacitete da aktivno sudjeluje i dâ vlastiti doprinos u radu Vijeća sigurnosti.

Kao mala država, istinskog multietničkog, multikulturalnog i multikonfesionog karaktera, s bogatim istorijskim nasljedstvom, BiH razumije veoma dobro različite društveno-političke sisteme i kulturno-istorijske kontekste.

Bosna i Hercegovina je spremna da svoja iskustva u postkonfliktnoj izgradnji mira posebno u oblasti jačanja povjerenja među zajednicama multikulturološkog tipa podijeli sa svima i aktivno doprinosi boljem razumijevanju i dugoročnom pomirenju u ovakvim sredinama.

Bosna i Hercegovina spremna na svoj puni doprinos u Ujedinjenim narodima i ja se unaprijed zahvaljujem svim zemljama članicama koje su dale podršku i koje će glasati za izbor moje zemlje kao nestalne članice Vijeća sigurnosti za 2010 - 2011. godinu", kazao je Komšić na generalnoj debati 64. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku.

radiosarajevo.ba