U sektor povratka uloženo više od milijardu KM

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Izvještaj o realizaciji Revidirane strategije Bosne i Hercegovine za provođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je podnosilac Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Podržani su i zaključci koje je u vezi s Izvještajem predložila nadležna parlamentarna komisija.

Prema Izvještaju, status raseljenih osoba u BiH ima 32.745 porodica ili ukupno 98.324 osoba, od kojih je 38,4 posto raseljeno na području Federacije BiH, 61,2 posto na području Republike Srpske i 0,4 posto u Brčko distriktu BiH. 

Prema posljednjim procjenama UNHCR-a, još je izvan Bosne i Hercegovine oko 21.890 izbjeglica iz BiH u statusu izbjeglice, dok je broj onih koji nisu u tom statusu višestruko veći. Većina se integrirala u zemljama prihvata.

U Bosni i Hercegovini ponovno je izgrađeno, odnosno obnovljeno više od 340.000 domova.

U protekloj deceniji, otkada je nadležnost za ova pitanja prenesena na vlasti u BiH, u sektor povratka u BiH uloženo je više od milijardu KM, od kojih je oko 620 miliona KM investirano u stambenu obnovu, a gotovo 500 miliona KM uloženo je u komplementarne mjere održivosti.

Ukupni troškovi realiziranja Revidirane strategije za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma samo za potrebe obnove stambenih jedinica i osnovne infrastrukture u svrhu povratka procijenjeni su na oko 1,2 milijarde KM.

Ključni cilj je i daljnje osiguranje sredstava za sanaciju uništenih i/ili neuvjetnih stambenih jedinica za sve one koji ispunjavaju kriterije za dobivanje pomoći za obnovu u svrhu povratka, uz davanje prednosti najugroženijim kategorijama, navedeno je, između ostalog, u Izvještaju.

Delegat Martin Raguž je diskutirajući o izvještaju, ocijenio da se može reći da je jedan veliki posao urađen.

"Međutim, isto tako trebamo reći da je veliki dio posla ostao", smatra Raguž.

Naglasio je da je jasno danas „da više nije dovoljno obnoviti niti stan, niti kuću u smislu održivog povratka“.

"Vidimo danas koliko postoji otvorenih pitanja kada je u pitanju obrazovanje, pravo koje je zajamčeno svim mogućim međunarodnim konvencijama i našim ustavom. Koliko neki primjeri nerealizacije tih prava opterećuju našu stvarnost. Koliko je, također, takvih slučajeva kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj zaštiti, da ne govorimo o pitanjima zapošljavanja", potcrtao je Raguž.

Predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda Halid Genjac je kazao da sam izvještaj o provođenju Revidirane strategije na Komisiji za ljudska prava otvorio pitanja i ukazao i na određene nedostatke dosadašnjeg provođenja Strategije i moguće načine rješavanja problema, te da je Komisija predložila veoma značajne zaključke. Genjac je predložio, a Dom prihvatio, da se odredi rok od šest mjeseci za realizaciju usvojenih zaključaka.

Delegati su usvojili i Izvještaj o radu Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH koja je pripremila prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i Zakona o finansiranju političkih stranaka.

Usvojen je i Izvještaj o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH za 2015. godinu.