Tragične brojke: U saobraćajnim nesrećama u BiH godišnje pogine 300 ljudi

U Bosni i Hercegovini u toku prošle godine dogodilo se 37.628 saobraćajnih nesreća u kojima je život izgubilo čak 298 osoba, 12 od njih su bila djeca.

„Povrijeđeno je 10.229 osoba od kojih je 1.608 pretrpilo teške tjelesne povrede. Neprilagođena brzina i vožnja pod utjecajem alkohola su najčešći uzroci nastanka saobraćajnih nesreća“, navodi se u saopćenju iz BIHAMK-a.

Više od BiH, stradalih u saobraćajnim nesrećama bilježi Hrvatska (331 poginulih) te Srbija koja je s 579 smrtno stradalih u prošloj godini, prva u regiji.

Više razloga 

Muhamed Barut, diplomirani inženjer saobraćaja iz Instituta za privredni inženjering (IPI) Zenica kazao je za Radiosarajevo.ba da postoje relevantne statistike koje vode BIHAMK i policijske agencije, a o uzrocima saobraćajnih nesreća.

„Ipak struka ukazuje da su najveći problem greške koje prave sami vozači. Dakle, najčešći uzrok saobraćajnih nesreća su greške vozača, a iza toga slijede loše ceste ili neispravni automobili“, istakao je Barut.

Dodao je da se to najbolje vidi po djelovanju vlasti u susjednoj Hrvatskoj koja sve više steže zakonske propise vezano za saobraćajne prekršaje poput prolaska na crveno.

„Trenutni propisi u Hrvatskoj određuju da vozač ide direktno u zatvor ukoliko se dogodi saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom. Međutim, ovo nije problem samo u BiH, slične probleme imaju i države regiona. No, susjedi su ipak uspjeli svoju saobraćajnu infrastrukturu modernizirati i podići na viši nivo. S druge strane, BiH tek kad izgradi svoje saobraćajnice po evropskim standardima vidjet će da je zaista vozač najveći uzročnik nesreća“, smatra Barut.

Prema njegovim riječima, ne može se ni zanemariti uticaj okoline, kvaliteta saobraćajnica i tehnička neispravnost vozila.

Evropski standardi

„Ipak tehnička neispravnost vozila otprilike na godišnjem nivou uzrokuje od 5 do 10 posto svih saobraćajnih nezgoda u Evropskoj uniji. Nažalost, mi se ne možemo mjeriti s Evropskom unijom po broju nesreća, jer naše ceste ne ispunjavaju evropske standarde. Posljednja istraživanja su pokazala da je došlo do značajnog smanjenja broja saobraćajnih nesreća, a nakon što je izgrađena dionica autoputa od Sarajeva do Zenice. Dakle. to je put kojim moramo ići, treba graditi bolju putnu infrastrukturu, uvoditi strožije kazne za kritične saobraćajne prekršaje i raditi na edukaciji vozača“, naglasio je Barut.

On je istakao da posebno zakonom treba definirati pojam „divlje vožnje“, te uvesti mnogo strožije kazne za vozače koji namjerno krše saobraćajne propise.