U Jugoslaviji osiguranje imovine bilo obavezno, sada čekaju da štetu plaća država

"Osiguranje imovine je za sada u Bosni i Hercegovini još uvijek nedovoljno zastupljeno i sa malim učešćem u ukupno ostvarenoj premiji osiguranja na tržištu Bosne i Hercegovine", rekli su za Radiosarajevo.ba iz Agencija za osiguranje BiH.

Za većinu građana, kuća ili stan su najvrednija imovina koju imaju. Za državne ili javne institucije, to su prostori za njihov rad ili za obavljanje javnih funkcija velikih vrijednosti koji se ne mogu lako zamijeniti drugim.

"U Bosni i Hercegovini udio premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila u ukupnoj premiji iznosi 4,10 posto, a udio premije osiguranja ostalih šteta na imovini iznosi 4,28 posto. Ovo je pokazatelj relativno malog učešća ovih vrsta osiguranja za razliku od europskih zemalja gdje je taj udio znatno veći", naveli su nam iz Agencije.

Uzimajući u obzir iznos ukupno ostvarene premije osiguranja imovine i ukupan broj polica za ovu vrstu osiguranja, prema statističkim podacima sa kojima raspolaže Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini, prosječna premija za vrstu osiguranja imovine od požara i prirodnih sila iznosi cca 526 KM a za vrstu osiguranja ostale štete na imovini cca 735 KM.

U bivšoj Jugoslaviji postojalo je obavezno osiguranje društvene imovine. Do 1992. godine, najveći dio društvene imovine bio je osiguran od požara.

"Nažalost, svijest o potrebi osiguranja imovine kod građana a i kod vlasti proradi samo u periodu dešavanja elementarnih nepogoda", prokomentirali su iz Agencije.

Nakon katastrofalnih poplava 2014. godine, iznos riješenih šteta društava za osiguranje u Bosni i Hercegovini u toku 2014. godine iznosio je 49.982.702 KM dok je taj iznos u 2015. godini bio 47.211.877 KM.

Prema pokazateljima, ukupne štete izazvane poplavama 2014. godine u BiH procijenjene su na dvije milijarde i 37 miliona eura, od čega je 70 posto štete načinjeno privatnom sektoru.

Nije poznato koliko je isplaćeno građanima po osnovu elementarnih nepogoda, šteta privrednim subjektima...

Na međunarodnoj Donatorskoj konferenciji koja je održana u julu 2014. godine u Briselu BiH je obećana pomoć u iznosu od 810,5 miliona eura, od čega su 139,8 miliona grant sredstva i 670,7 miliona kreditna sredstva. Na toj konferenciji BiH je obećano i 41,4 miliona eura pomoći za prekogranične aktivnosti BiH i Srbije.

"Obzirom na dešavanja usljed elementarnih nepogoda u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu i još uvijek nepostojanja adekvatnog sistema zaštite od prirodnih i drugih nesreća, u Bosni i Hercegovini je neophodno što prije razviti koncept koji bi obuhvatio osiguranje od prirodnih i drugih nesreća, koncept koji bi bio zasnovan na masovnosti, obaveznosti i samim tim obezbijedio uslove za pravovremenu reakciju u slučaju nastanka štetnih događaja", rekli su nam iz Agencije za osiguranje.

"Kao i u mnogim europskim zemljama, štete nastale usljed prirodnih i drugih katastrofa isplaćuju se od strane osiguravajućih društava a ne iz kreditnih sredstava i pomoći kao što je nažalost trenutna situacija u Bosni i Hercegovini. Razvijanjem adekvatnog koncepta za Bosnu i Hercegovinu, većim uključivanjem osiguravajućih društava u isti, smanjila bi se izdvajanja i opterećenja budžeta države za višemilionske isplate po ovom osnovu i na taj način pružila adekvatna i pravovremena pomoć u slučaju nastanka štetnih događaja", dodali su iz Agencije.

Kako su naveli iz Agencije, poslovi osiguranja, zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju i preduzimanje mjera za sprečavanje i suzbijanje rizika koji ugrožavaju osiguranu imovinu i lica u Bosni i Hercegovini propisani su Zakonom o osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o osiguranju Republike Srpske.

Vrste osiguranja kojim se bave duštva za osiguranje registrovana u Bosni i Hercegovini kao i vrste rizika unutar pojedinih vrsta osiguranja propisane su Zakonima o osiguranju i Odlukom o vrstama osiguranja.

U skladu sa Zakonima o osiguranju i Odlukom o vrstama osiguranja, u okviru imovinskih osiguranja, građani u Bosni i Hercegovini mogu osigurati svoju imovinu od rizika koji se nalaze u okviru vrste osiguranja:

- Osiguranje imovine od požara i prirodnih sila
- Ostale štete na imovini, zavisno od vrste rizika od kojih žele da osiguraju svoju imovinu.

Građani BiH se rijetko odlučuju osigurati svoju imovinu jer računaju na pomoć države u sanaciji šteta, što nije pravedno prema onima koji plaćaju osiguranje. Odnosno, ukoliko država obnovi kuću onome ko nije plaćao osiguranje, onaj koji je plaćao osiguranje svoje imovine ispao je budala.

Također, mnogi smatraju da osiguranja ne pokrivaju štete od elementarnih nepogoda što se prema Odluci o vrstama osiguranja ispostavlja netačnim.