U Bosni i Hercegovini dnevno se uništi skoro 800.000 obroka

Može li država sistemski pomagati ljudima? Svaka peta osoba u Bosni i Hercegovini živi ispod linije siromaštva.

Oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a omogućilo bi da hrana bude donirana javnim kuhinjama. Dok veliki broj građana ne može priuštiti jedan obrok dnevno, kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu svojih proizvoda, jer je tako isplativije.

Dnevno 767.123 obroka bude uništeno zbog zakonske regulative koja otežava proces doniranja, jer kompanije na donacije hrane moraju platiti 17% PDV-a.  Za to vrijeme jaz između bogatih i siromašnih u Bosni i Hercegovini sve je veći. U apsolutnom siromaštvu u našoj zemlji živi oko 15 posto stanovništva, dok je gotovo polovina stanovnika na rubu siromaštva. Istovremeno, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane.

Trending

Policija blokirala ulaze prema Igmanu: Planina ispunjena posjetiteljima unatoč gužvama

“Kompanije godišnje doniraju oko 80 miliona KM hrane. Međutim, podatak koji najviše zabrinjava jeste da se hrane u BiH baci u vrijednosti 126 miliona KM, prema odgovorima preduzeća. Njima se, ustvari, isplati da tu hranu bace, da je unište, jer im to stvara manje troškove poslovanja nego što bi platili porez državi”, objašnjava ekonomski analitičar Faruk Hadžić, piše FTV.

Troškovi plaćanja PDV-a prevagnuli su na vagi prioriteta u odnosu na brigu za ugrožene kategorije stanovništva. Siromašni se svaki dan nalaze u sve nepovoljnijem položaju. Ukoliko bi hrana koja se sada uništava došla do onih kojima je potrebna, bio bi smanjen broj osoba koje žive ispod linije siromaštva. Stoga je u Bosni i Hercegovini pokrenuta kampanja pod nazivom “Niko gladan. Niko sam”, uz apel: Smanjimo uništavanje hrane – donirajmo je.

“Nije samo problem u zakonu o PDV-u, postoji čitav problem logistike svega toga, transparentnosti, poštenja i to je dio problema koji ćemo da rješavamo u narednom periodu kako bismo značajno popravili sliku i novac koji bi se uštedio od strane javnih organa mogao bi se koristiti dalje u javnim kuhinjama”, kaže direktor Fondacije Mozaik Zoran Puljić.

Zbog teške ekonomske situacije javne kuhinje svakodnevno imaju sve više korisnika. Velikom broju ugroženih građana donirani dnevni obroci ili mjesečni paketi pomoći humanitarnih organizacija predstavljaju jedini način preživljavanja.

“Ukidanje PDV-a ili bilo koje druge vrste nameta na doniranje hrane, kako ove pred istek tako i bilo koje druge hrane, bilo bi ključna stvar za pomoć ljudima u potrebi. Imamo oko 60 javnih kuhinja i 17.000 korisnika. Ne da bismo sve te ljude mogli hraniti tom hranom koja se uništi, već bismo mogli pokriti region”, ističe Elvir Karalić, osnivač Udruženja Pomozi.ba.

Dostajanstven život nedostižan je za veliki broj građana. Rastuća socijalna nejednakost uz pasivnost nadležnih vodi ka većoj socijalnoj krizi, što u konačnici ugrožava stabilnost BiH. Postavlja se pitanje koliko su humanost i empatija važni u odnosu na punjenje budžeta.