U BiH stanje zagađenosti i dalje katastrofalno: Nećemo kozmetičke mjere, hoćemo reakciju

Sarajevo su i večeras ponovo prekrili vrlo gusta magla i smog, a vidljivost je smanjena i otežava i odvijanje saobraćaja.

Brojna udruženja i ekipe Hitne pomoći već danima nas upozoravaju da, ako ne moramo, ne izlazimo, a djeca, starije osobe i trudnice nikako, ali baš nikako, ne bi smjeli hodati ulicama Sarajeva, Tuzle, Zenice, Lukavca...

Trenutno je po indeksu stanje zraka okarakterizirano kao nezdravo. 

Propisane mjere za epizodu "pripravnost", između ostalih: smanjeno kretanje naročito tokom jutarnjih i večenjih sati za rizične kategorije stanovništva u koje se spadaju osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima, opstrukcijama dišnog sistema, rekovalescenti, djeca predškolskog uzrasta te starije osobe i trudnice.  

Podaci o zagađenosti zraka u Sarajevu: Pročitajte šta udišemo i šta to radi našem zdravlju

Podić o zagađenosti u BiH: Ovo je strašno, škole bi trebale biti zatvorene, saobraćaj obustavljen...

Potvrdio nam je ovo i Anes Podić iz Udruženja građana EKO Akcija. 

Bez obzira na proglašene epizode, činjenica jeste da su naše institucije potpuno nepripremljene na ono što bi moglo doći. 

"Mi smo apsolutno nepripremljeni i za najveći stepen. Institucije bi trebale imati cijeli aparat mjera, rješenja za situaciju. 

Nemamo precizne informacije o zagađenju, nemamo jasne preporuke šta da ljudi rade i kako da se ponašaju. Kada se pređu kritični pragovi (300), škole bi morale biti zatvorene, a mi imamo kozmetičke mjere i nekakve epizode. Ne znam ni odakle im ti lijepi, okrugli brojevi.

U Tuzli su definitivno škole već trebale biti zatvorene (posljednja današnja mjerenja za Tuzlu iznose 338). A epizoda pripravnosti je trebala biti proglašena još u novembru, ne trećeg decembra. Niko ništa nije uradio. U Sarajevu je uvečer, 16. decembra debelo pređen prag od 425 PM10 i broj je došao na 504, niko pažnju nije obratio.

Kada je u Pekingu ta vrijednost prešla tri stotine, škole i bolnice su bile zatvorene, saobraćaj obustavljen", rekao nam je Podić.

A upravo kada se uporede podaci za Peking i Tuzlu, dolazimo do šokantnih saznanja.

"Podaci koji su objavljeni za Peking, a odnose se na zagađenje ovog grada od 2008. do 2014. godine, pokazuju kako je Peking gori samo tokom jednog mjeseca, decembra 2013. godine", pojasnio nam je naš sagovornik.

Jedna od mjera koja bi se trebala sprovesti jeste zabranja saobraćaja za kamione od Ilidže do Baščaršije. Nažalost, kaže Podić, zbog zatvorene zaobilaznice to nije moguće.

Dok se sipa lož ulje u tehnički neispravne i stare automobile i ne zabrani korištenje uglja, ne možemo očekivati promjene. 

A utjecaj loženja uglja je vidno primijetan i tokom dana, tada je situacija znatno bolje nego navečer, kada jeljudi vrate kući i počnu ložiti.

"Okolišne dozvole se dijele šakom i kapom. Saobraćaj nema nikakvih mjera, gdje recimo u Njemačkoj dobiju naljepnice sa brojem 1, 2, 3... I zna se, taj dan brojevi jedan i dva ne smiju voziti, dok su u drugim zemljama stara vozila potpuno zabranjena. Kod nas ne znaju ni ko vozi. 

Još jedan od problema u našem zakonodavstvu jeste način mjerenja. Obično imate Agenciju za okoliš koja se bavi izračunima, no u BiH svaki Kanton ima svoj način, svoju opremu, svoje probleme", dodao je Podić.

No, treba imati na umu da osim zagađenog zraka, ima i prirodne magle, koja također mnogima smeta i stvara probleme zbog vlage. 

"Nama su potrebni konstantni apeli specijalista, koji će ponavljati savjete, govoriti o problemu. Ljudi nisu svjesni rizika. To je prvi korak, da šira zajednica postane svjesna problema kojeg imamo, kako bismo zajedno došli do rješenja", poručio je naš sagovornik i dodao, kako je prema jednom vrlo zanimljivom i vrlo bitnom istraživanju iz 2010. godine pokazano kako Bosna i Hercegovina zbog zagađenja godinje izgubi oko 21 posto svog GDB-a.

Katastrofalna situacija u Sarajevu: Ni zaštitne maske ne pomažu

Zbog dugog trajanja epizode zagađenja zraka (skoro trideset dana u kontinuitetu), građanima se preporučuje nošenje maski koje je mnogo efikasnije od korištenja šalova prilikom disanja, jer oni propuštaju najveći dio prašine mjerenih promjera (PM10 i PM2.5). 

Upitali smo ga, između ostalog, da li pomažu zaštitne maske?

"Maske bi trebale nositi one osobe koje moraju biti vani duže vrijeme, poput poštara, policije... No, ako ćete se zadržati kratko, pet ili deset minuta, za njima nema potrebe. Ipak, trebate znati da ove obične medicinske maske, ali ni šalovi, iako nas pokušavaju ubijediti u suprotno, ne pomažu jer ne mogu spriječiti lebdeće čestice da prošu. Preporučuju se maske FFP2 koje su dovoljne, ili FFP3 kroz koje se ipak malo teže diše", rekao nam je Podić.

Zagađenje lebdećim česticama  je smjesa čvrstih tvari i kapljica. Neke čestice se emitiraju izravno, druge nastaju kada zagađenje emitovano iz različitih izvora međusobno reaguje u atmosferi. Razina zagađenja lebdećim česticama može biti vrlo nezdrava, pa čak i opasna za vrijeme epizoda zagađenja. Razina zagađenja lebdećim česticama može biti povišena čak i u zatvorenom prostoru (da, ulazi i u naše zatvorene stanove, kuće), pogotovo kada je visoka razina vanjskog zagađenja.

Lebdeće čestice se pojavljuju u širokom rasponu veličina. One manje od 10 mikrometara u promjeru (manje od širine jedne dlake ljudske kose) su toliko male da se mogu probiti u pluća, gdje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.