Turković iznijela teške optužbe, spominje i Konakovića: Poziva na istragu o skandalu s kokainom

Bisera Turković, bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (SDA), na Facebooku je iznijela teške optužbe na račun vrha naše diplomatije, tvrdeći da je na djelu zataškavanje informacija da je, navodno vozač Ambasade BiH u Danskoj, umiješan u krijumčarenje 818 kilograma kokaina.

Turković piše:

"Od sticanja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina nije se suočila s ovakvim narušavanjem svog međunarodnog ugleda i kredibiliteta kao u periodu mandata Bećirevićevog ministra Elmedina Konakovića. Nikada ranije ime naše države nije bilo dovedeno u vezu s navodima ovakve težine, navodima koji međunarodnu diplomatsku mrežu naše države dovode u vezu s krijumčarenjem 818 kilograma kokaina.

Trending

Budite oprezni ukoliko boravite na Jadranu: Ovo su najtopliji gradovi danas

"Sin preuzeo odgovornost, ali..."

Službeni vozač Ambasade Bosne i Hercegovine u Danskoj, koji je angažovan uz potpis ministra Konakovića, predmet je krivične istrage u vezi sa 818 kilograma kokaina, što predstavlja najveće oduzimanje kokaina u historiji Danske. Njegov sin preuzeo je odgovornost za krivično djelo, navodeći da ga je otac, zaposlen kao službeni vozač ambasade, samo vozio kako u Danskoj tako i u Njemačkoj u potrazi za kokainom i donosio mu novac, te da je koristio očev mobilni telefon za razgovore locirane od iztražitelja na adresi ambasade. Sin vozača ambasade osuđen je na 16 godina zatvora poslije vlastitog priznanja i preuzimanja odgovornosti vezano za sve radnje povezane sa kokainom", piše Turković.

O odgovornosti oca, službenog vozača ambasade, je bilo podijeljeno mišljenje suda, nastavlja ona, te dodaje:

"Odluku o krivičnoj odgovornosti je donosio profesionalni sudija i dva predstavnika iz naroda. Olakšavajuća okolnost je bila što vozač ambasade nije bio na brodu s kojim su pokušali da izbave kokain. Ostaje činjenica da je pomagao sinu: vozio je sina, donosio mu novac i sin je koristio njegov mobilni telefon, a istražitelji su pozive locirali na adresi ambasade Bosne i Hercegovine. Koincidencija ili ne, Konaković je 4. i 5. oktobra 2025. godine, neposredno prije izricanja presude, boravio u službenoj posjeti bh. dijaspori u Skandinaviji. Presuda je donesena 30 oktobra 2025.

Činjenica je da prema informacijama objavljenim u stranim medijima i dostupnim sudskim podacima o zapljeni 818 kilograma kokaina i umiješanost vozača zaposlenog u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Danskoj nanesena je ozbiljna šteta međunarodnom ugledu naše države. Ovo se zataškava već mjesecima! Pitanja koja kruže dijasporom su dali je slučajnost da je ministar Konaković uoći izricanja presude otputovao u Skandinaviju? Da li se u potrazi za kokainom koristilo vozilo ambasade sa diplomatskim tablicama? Ko je odlučio za angažman upravo tog vozača znajući za brojnost naše dijaspore i velikog broja zainteresiranih za rad u ambasadi? Koja je bila procedura izbora? Koja je procedura upotrebe diplomatskog vozila i da li je u potpunosti ispoštovana? Da li se vozilo ambasade koristilo za put u Njemačku? Da li je vozač koristio vozilo ambasade za lociranje droge u Danskoj ili za pomoćne radnje u navedenom slučaju. Sve su ovo pitanja za Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine BiH i nadležne institucije. Javnost ima pravo znati kako je korišteno diplomatsko vozilo Ambasade Bosne i Hercegovine u Danskoj, ko ga je koristio i u koje svrhe. Vrijeme prolazi, a šutnja i zataškavanje su odgovor Bečirevičevog ministra Konakovića!"

Upravo zbog ozbiljnosti ovih navoda i štete koja je već nanesena međunarodnom ugledu naše zemlje, nadležne institucije više nemaju prostora za šutnju, odgađanje ili pasivnost. Očekuje se hitna, nezavisna i temeljita istraga koja će utvrditi sve činjenice i odgovornost svih eventualno uključenih, bez obzira na funkciju koju obavljaju ili političku pripadnost, stava je nekadašnja šefica diplomatije naše države, koja još dodaje:

"Bečka konvencija o diplomatskim odnosima, kojom se reguliše upotreba diplomatskih vozila i pasoša, kaže: '...službena vozila diplomatskih misija uživaju nepovredivost (imunitet od pretresa, rekvizicije, zapljene i izvršenja)… organi reda ne smiju pretresati, otvarati niti zaplijeniti diplomatsko vozilo bez izričitog pristanka ambasadora'. Isto tako važi i za nosioce diplomatskog pasoša koji uživaju diplomatske privilegije i imunitete.
Javnost ima pravo znati i kako je korišteno diskreciono pravo, Bećirevićevog ministra Konakovića prilikom izdavanja diplomatskih pasoša i da li je bilo zloupotreba? U svjetlu ovako ozbiljnih navoda, neophodno je bez odlaganja utvrditi kome je ministar dodijelio više od 300 diplomatskih pasoša po svojoj slobodnoj volji, po kojim kriterijima i po čijem nalogu? Posebno zabrinjava činjenica da se identitet tih osoba uporno skriva od javnosti. Ako je sve urađeno zakonito, u interesu države, zašto se kriju njihova imena? Šta je razlog tolikoj tajnosti? Šta građani ne smiju znati? Zašto se slučaj trgovine kokainom, o kome bruji naša dijaspora u Danskoj, krije od javnosti? Ko ima pravo da vozi diplomatska vozila ambasada?

Pitanje državne sigurnosti

Građane ne zanimaju diplomatski pasoši koji su izdati nosiocima državnih funkcija, jer je to zakonska obaveza svakog ministra. Građane zanimaju isključivo pasoši izdati po diskrecionom pravu ministra, odnosno po njegovoj procjeni o važnosti osoba za državu Bosnu I Hercegovinu. Ko su ljudi koji danas koriste privilegije diplomatskog pasoša, a stekli su ih isključivo odlukom ministra? Posebno je važno podsjetiti da nijedan prethodni ministar vanjskih poslova, tokom svog mandata, nije iskoristio diskreciono pravo za izdavanje više od petnaest do dvadeset diplomatskih pasoša. Nasuprot tome, Bećirovićev ministar Elmedin Konaković izdao je više od 300 takvih pasoša. Takva razlika nije statistička slučajnost, ona zahtijeva ozbiljna objašnjenja.

Ovo više nije pitanje političkih razlika ili dnevno političkih rasprava. Ovo je pitanje državne sigurnosti i zaštite međunarodnog ugleda Bosne i Hercegovine, povjerenja građana u institucije i očuvanja integriteta diplomatske službe. 'Regionalne balkanske kriminalne mreže predstavljaju direktnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti' ne samo Bosne i Hercegovine već i 'Sjedinjenih Američkih Država zbog povezanosti s narkokartelima iz Latinske Amerike, koji kontrolišu značajan dio međunarodne trgovine narkoticima', kaže nedavni izvještaj State Departmenta upućen Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.

Pozivam nadležne policijske i pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, kao i sve druge nadležne organe, da bez odlaganja preduzmu sve zakonom propisane mjere, utvrde činjenice i o rezultatima istrage u najkraćem roku obavijeste javnost. Institucije Bosne i Hercegovine imaju obavezu da pokažu da niko nije iznad zakona i da će navodi ovakve težine biti profesionalno, nepristrasno i temeljito ispitani. Niko ne smije biti zaštićen političkom funkcijom, stranačkom pripadnošću ili diplomatskim statusom. Bosna i Hercegovina ne smije biti država čije se diplomatske misije dovode u vezu s međunarodnim kriminalom. Ako se to desi, očekujemo transparentnost, a ne zataškavanje i odgornost umjesto šutnje. Bosna i Hercegovina zaslužuje odgovorne institucije, profesionalnu diplomatiju i potpunu transparentnost. Samo odlučno institucionalno djelovanje, puna odgovornost i utvrđivanje istine mogu vratiti povjerenje građana i zaštititi međunarodni ugled naše države."

Ministar vanjskih poslova naše države Elmedin Konaković (NIP) zasad nije komentirao ovaj slučaj.