Turbulentan period za bh. privredu u 2022. godini: Obim razmjene sa svijetom iznosio 47,5 milijardi

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2022. iznosio je 47,5 milijardi konvertibilnih maraka (KM) i povećan je za 30 posto u odnosu na godinu ranije, poručeno je danas 21. februara, na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su predstavljeni osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prošloj godini.

U 2022. godini je iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 18,4 milijardi KM, što je za 26 posto više u odnosu na 2021. godinu.

Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je za 33 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 10,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 63 posto.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Značajno povećanje obima vanjskotrgovinske razmjene može se posmatrati samo nominalno, izraženo u vrijednosti, odnosno novčanim jedinicama dok realno obim koji je količinski izražen u tonama ili kilogramima ostao je na približno istom nivou kao i 2021, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, izjavio je na konferenciji za novinare da je 2022. bila jako turbulentna za bh. privredu.

"Moglo bi se reći da smo u posljednje dvije, tri godine išli iz krize u krizu. Nakon pandemije koronavirusa imali smo 2021. godinu u kojoj smo se počeli privredno oporavljati. Pred kraj 2021. pogoršale su se stvari, a početkom 2022. sa ukrajinskom krizom na globalnom nivou su se poremetili lanci vrijednosti i dobave. Sve je to počelo da utiče na inflatorna kretanja koja su neminovno zahvatila i privredu BiH, budući da smo otvorena ekonomija, uvozno i izvozno zavisni. Nema ekonomije koja sama sebi može biti dovoljna, a da ne trguje makar u nekom segmentu sa svijetom", rekao je Marinković.

Pojasnio je da BiH zabilježila značajan deficit zbog inflacije koja je došla sa globalnog tržišta.

"Pojavio se disparitet u vrijednosti uvezenih u odnosu na vrijednosti izvezenih roba. Prema podacima Agencije za statistiku, cijene roba koje smo izvozili porasle su za 21,5 posto, a cijene roba koje smo uvozili porasle su za 25,7 posto.

"Ovo se najbolje vidi na primjeru nafte i ulja dobivenih od bitumenskih minerala. Istu količinu nafte i naftnih derivata uvezli smo u 2021. i 2022. međutim, prije dvije godine smo platili tu količinu 1,6 milijardu KM, a u prošloj 3,3 milijarde, što je 88 posto više. Ovo su razlozi, između ostalog, zašto nam se povećao deficit u robnom razmjeni. Vidimo da samo jedan artikal značajno utiče ili doprinosi tome", rekao je Marinković.

Konstatovao je da uprkos sveukupnoj krizi, mogu biti zadovoljni rezultatima koje je ostvarila bh. privreda kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena.

"Privreda je nekako izdržala i stoički podnijela krizu u prošloj godini", rekao Marinković.

BiH najviše izvozila električnu energiju, a uvozila naftna ulja

Iz Bosne i Hercegovine se prošle godine najviše izvozila električna energija, aluminij u sirovim oblicima, željezne i čelične konstrukcije. Najviše su se uvozila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, aluminij u sirovim oblicima, kameni ugalj i drugi.

Obim razmjene u 2022. s Evropskom unijom je iznosio oko 32,3 milijarde KM. Ukupan obim razmjene s EU-om predstavlja 68 posto ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom.

Po obimu razmjene prednjači Hrvatska, u koju je izvoz iznosio 1,6 milijardi KM, što je za 700 miliona KM ili 36 posto više u odnosu na 2021. Uvoz iz Hrvatske je iznosio 5,4 milijarde KM, što je za 56 posto više u odnosu na godinu ranije.

Iz BiH najviše robe je izvezeno u Njemačku (2,69 milijardi KM), Hrvatsku (2,61 milijardi), Srbiju (2,4 milijarde), Italiju (1,9 milijardi) i Austriju (1,7 milijardi KM). Najveća uvozna tržišta su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.

Ukupan obim razmjene sa CEFTA-om je iznosio osam milijardi KM, što je skoro 17 posto ukupne razmjene BiH sa svijetom. Na tržište CEFTA-e izvezeno je robe u vrijednosti od 3,4 milijarde KM, dok je uvoz iznosio 4,6 milijardi KM.

I sa zemljama EFTA sporazuma je povećan ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene i iznosio je 1,5 milijardi KM, što je za 45 posto veći u odnosu na 2021. Skoro sva razmjena se uglavnom odvijala sa Švicarskom (95 posto).

Razmjena robe s ostalim tržištima povećana je za 33 posto u odnosu na 2021. i iznosila je 5,7 milijardi KM. Po obimu razmjene prednjači Turska, prema kojoj je smanjen izvoz za 40,6 miliona KM ili 11 posto, tako da je ukupno izvezena vrijednost 322,7 KM. Iz Turske je uvezeno robe u vrijednosti od 1,5 milijardi KM, što je povećanje od 34 posto.

"Mi smo prema odlukama Vlade Republike Turske bili u poziciji da u jednom periodu izvozimo goveđe meso. To se i sada priprema i radi, ali izgleda da i taj posao nije u dovoljnoj mjeri popraćen niti se koristi na pravi način. Generalno, mislim da i kada bi se izvoz mesa povećao to ne bi značajno uticalo na bilans. Mislim da treba raditi na produbljivanju ekonomskih odnosa", rekao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

BiH je zadnjih godina tradicionalno bila izvoznik, uglavnom voća, u Rusku Federaciju, ali je zbog rata u Ukrajini taj posao obustavljen zbog problema s transportom.

21.02.23. 10:30

Christian Schmidt izmjenama zakona osigurao pristup 6 miliona KM za održivost MC Srebrenica

Nedostatak radne snage poseban izazov

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je da su pandemijska i ukrajinska kriza uticala bh. ekonomiju zbog ogromnih inflatornih kretanja u cijelom svijetu.

"Cijenimo da inflacija u BiH ne može biti onako kao što neki analitičari smatraju, a to je 'uvezena' inflacija. Ako je inflacija unutar EU 8,8 posto, a u BiH 16 posto, dešava se nešto drugo. Da li se radi o špekulativnom poskupljenju određenih roba, to treba da vide druga nadležna tijela. Poseban izazov koji apostrofiramo cijelo vrijeme je nedostatak radne snage. To postaje već globalni problem.

Migracija radne snage očito se počinje osjećati i u BiH. Investicijski potencijal nam zbog toga definitivno opada iz razloga što investitori koji žele doći u BiH, ali i domaći trpe od nedostatka radne snage", rekao je Vuković, ističući da ovaj sistem mora biti paralelno vezan s obrazovnim sistemom, odnosno da obrazovanje u BiH prati potrebe realnog sektora.