Tri godine od prijave protiv Dodika zbog sukoba interesa: 'To mu se institucionalno omogućava'

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) danas, 8. marta, je objavio da su prošle tačno tri godine otkako je podnio prijavu protiv Milorada Dodika zbog sukoba interesa ali da Komisija za odlučivanje o sukobu interesa Bosne i Hercegovine još uvijek nije donijela odluku u tom predmetu, što potvrđuje da je institucionalna borba protiv korupcije i dalje pod političkim pritiscima.

Ističu da je Dodik, koji je tada obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH, bio je u direktnom sukobu interesa jer su firme u vlasništvu njegove porodice poslovale sa državom i primale značajne podsticaje iz budžeta.

U TI BiH smatraju da je to jasno kršenje Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH koji je tada bio na snazi, međutim, iako postoje brojni dokazi o ovim spornim poslovima, Komisija u prošlom mandatu nije provela postupak, a ni brojni drugi slučajevi nisu utvrđeni zbog blokada rada i političkog odlučivanja.

Trending

Dragan Bursać: Od Luburića do Primorca, krivi smo mi što šutimo!

Navode da je u međuvremenu usvojen novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je trebao osigurati veću nezavisnost tijela nadležnog za odlučivanje ali je njegova primjena i dalje usporena – prvo zbog kašnjenja u izboru novog saziva Komisije, a zatim i usvajanja podzakonskih akata.

Podsjećaju da je TI BiH u martu 2022. prijavio Milorada Dodika zbog poslovanja firmi njegove porodice sa državom. Tako su, prema podacima portala Capital.ba, firme u vlasništvu porodice Dodik dobile su u 2021. oko 370.000 KM iz Agrarnog budžeta i Kompenzacionog fonda RS.

08.03.25. 08:30

Kongres SAD razmatra kako se suprotstaviti Dodiku: 'Brutalni kriminalac, mora ga se zaustaviti'

Konkretno, prema podacima Agencije za agrarna plaćanja RS, pravna lica 'Fruit Eco' iz Gradiške, te 'Agro voće' i 'Global Liberty' iz Laktaša, u toku 2021. dobijala su pomoć za saniranje štete od mraza, podršku za prodano i proizvedeno voće, regresirano dizel gorivo, protivgradne mreže i sl.

Prvo preduzeće je u tom periodu bilo u vlasništvu Igora Dodika, drugo se prema privrednim registrima tada vodilo na Goricu Dodik, a u trećem su njih dvoje, u vrijeme kada su isplaćivana navedena sredstva, bili navedeni kao suvlasnici. Osim toga, pravno lice 'Ugostiteljstvo Agape' s.p koje je poslovalo u vlasništvu Dodikove kćerke dobijalo je poslove od Ugostiteljskog servisa Vlade RS u iznosima koji prelaze zakonski dozvoljeni prag od 5.000 KM godišnje.

Iako zakon koji je tada važio jasno definiše da poslovanje bliskih srodnika izabranih zvaničnika sa državom predstavlja sukob interesa, a ta zabrana je prisutna i u novom zakonu, još uvijek nije poznato da li je Komisija uopšte pokrenula postupak u ovom slučaju uprkos periodu od tri godine koliko je prošlo od prijave. Uzimajući u obzir da se radi o jednom od najviših zvaničnika u BiH, jasno je da se sukob interesa ne samo toleriše, već i institucionalno omogućava.

Osim problema na najvišim nivoima vlasti, situacija je još alarmantnija na entitetskom nivou. U Federaciji BiH već 10 godina ne postoji tijelo koje odlučuje o sukobu interesa, dok je u RS zakonski okvir dodatno oslabljen posljednjim izmjenama zakona, a propusti nadležne Komisije su samu ideju o suzbijanju sukoba interesa praktično obesmislili.

TI BiH upozorava da je suzbijanje sukoba interesa ključni preduslov za borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava - što je ujedno i glavni zahtjev na europskom putu BiH.

Zbog toga apelujemo na hitno rješavanje ovog i drugih predmeta u kojima su dokumentovani slučajevi sukoba interesa, kao i na prestanak blokada antikorupcijskih tijela, saopćeno je iz te organizacije.