Teze o genocidu Radovana Karadžića

Bivši predsjednik Republike Srpske (RS), koji je optužen za genocid nad Bošnjacima u BiH, pokušao je u srijedu na suđenju u Haagu da dokaže da genocida nije bilo zato što je procent ubijenih i nestalih tokom rata manji od procenta ubijenih Tutsija u Ruandi ili Jevreja tokom Drugog svjetskog rata. 

Radovan Karadžić je tu tezu iznio tokom unakrsnog ispitivanja ekspertice optužbe za demografiju Ewe Tabeau, ali je predsjedavajućisudija O-gon Kwon ocijenio da ona ne može odgovarati na ta pitanja jer nisu u njenom domenu, objavio je Justice Report - BIRN. 

Pozivajući se na podatke iz izvještaja Tabeau, Karadžić je ustvrdio da je tokom rata u BiH od ukupno 1.902.956 Bošnjaka ubijeno i nestalo njih 49.111 ili 2,6 posto. Tabeau je to potvrdila. Na Karadžićevu sugestiju, Tabeau je izjavila da je tačno da su u žrtve i raseljene uključeni i bošnjački borci, ali ne i umrli prirodnom smrću. 

Genocid

Nakon što sudija Kwon nije dozvolio svjedokinji da odgovara na pitanja optuženog zna li “procent Jevreja koji je stradao tokom Drugog svjetskog rata”, Karadžić je kao tezu odbrane izložio da je u “Ruandi uništeno oko 70 posto Tutsija, a u Evropi u Drugom svjetskom ratu oko 50 posto Jevreja”. 

Nasuprot predsjedavajućem sudiji, koji je ocijenio da se to pitanje ne može postaviti ekspertu za demografiju zato što “nije relevantno”, Peter Robinson, pravni savjetnik optuženog, kazao je da jeste relevantno zato što se Karadžiću na teret stavlja genocid koji podrazumijeva namjeru da se potpuno ili djelimično uništi cijela etnička grupa, a nalazi Tabeau pokazuju da je “uništeno” 2,6 posto bošnjačke zajednice.


Sudija Kwon

Sudija Kwon je uzvratio da se Tabeau nije bavila pravnim aspektom genocida. 

Karadžić je citirao i nalaze Tabeau o ubijenim i nestalim osobama iz sedam bh. općina, ne uzimajući u obzir Srebrenicu. Prema tim podacima, čiju je ispravnost Tabeau potvrdila, u općini Bratunac je nastradalo 15 posto bošnjačkog stanovništva, u Foči 5,6 posto, u Ključu 3,4 posto, u Prijedoru 5,34 posto, u Sanskom Mostu 2,2 posto, u Vlasenici 6,49 posto i u Zvorniku 7,1 posto. 

Sarajevo

Osporavajući nalaz Tabeau da proporcionalno veliki broj civilnih žrtava u Sarajevu u odnosu na stradale vojnike navodi na zaključak da je civilno stanovništvo namjerno ciljano s položaja Vojske Republike Srpske (VRS), Karadžić je tvrdio da svjedokinja nije u obzir uzela okolnosti kao što su “muslimanske ofanzive” iz grada.

“Je li to terorisanje stanovništva ili je muslimanska ofanziva, a to je onda povezano i sa pitanjem da li je bila opsada ili ne”, rekao je optuženi, ali ga je sudija Kwon prekinuo uz upozorenje da je to “čisto traćenje vremena”. Tabeau je ostala pri svom iskazu da su civili hotimično ciljani.
(Foto: Sa92.ba)

Osvrćući se na iskaz Tabeau da su od aprila do septembra 1992. u Sarajevu bile ubijene ukupno 2.082 osobe, od kojih su 1.811 bili Bošnjaci, te da je često veći broj žrtava bio među civilima nego među vojnicima, Karadžić je sugerirao da demograf to nije mogao utvrditi zbog kretanja stanovništva kroz “frekventni tunel” ispod sarajevskog aerodroma. 

“U tom smislu, grad i nije bio pod opsadom”, tvrdio je optuženi.

Demografkinja Tužilaštva je Karadžićevu sugestiju, potvrdila da je u “federalnom dijelu Sarajeva” udio srpskog stanovništva sa 30 posto u 1991. spao na pet posto 1997.

Tabeau je uzvratila da, uprkos postojanju tunela kroz koji se, kako je napomenula, dopremala pomoć stanovništvu, “nije bilo velikih migracija stanovništva iz Sarajeva, a još manje u Sarajevo”, te da se stoga mogao primijeniti statistički metod primjeren zatvorenim zajednicama. 

Srebrenica

Tabeau je u utorak, 1. maja, na suđenju Karadžiću, izjavila da se broj Bošnjaka nestalih poslije pada Srebrenice u julu 1995. godine procjenjuje na 7.905.  Ona je precizirala da je do januara ove godine Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP) DNK analizom identificirala 6.241 žrtvu iz Srebrenice. 

Tabeau je izjavila da je većina žrtava i nestalih posljednji put viđena u Potočarima, u blizini baze Holandskog bataljona UNPROFOR-a, gdje su Bošnjaci potražili utočište pred nadirućim srpskim snagama na dan pada enklave. 

Do ovih zaključaka, Tabeau je, kako je rekla, došla upoređivanjem rezultata popisa stanovništva iz 1991. i biračkih spiskova iz 1997. sa listama nestalih Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Haškog tužilaštva, te spiskovima srebreničkih žrtava koje je identificirao ICMP. 

Na početku unakrsnog ispitivanja, Karadžić je osporavao ispravnost statističkog metoda koji je demografkinja Tužilaštva upotrijebila, tvrdeći da Tabeau nije koristila birački spisak iz 1996. zato što je “manje povoljan za zagovornike genocida”. Svjedokinja je to odbacila, objašnjavajući da je birački spisak iz 1997. godine bio znatno bolji uzorak zato što su se mnoge izbjeglice vratile u BiH. 

Do kraja dokaznog postupka optužbe ostalo je da iskaz da još jedan zaštićeni svjedok i da optuženi unakrsno ispita beogradskog novinara Zorana Petrovića Piroćanca.  Tužioci izvođenje dokaza moraju okončati do petka, 4. maja. Karadžić će svoju odbranu započeti 16. oktobra, nakon što sudije odluče o njegovom zahtjevu za oslobađanje poslije prvog djela procesa, koji će podnijeti sredinom maja. 

Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bh. općina, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, javio je Justice Report - BIRN.