Teško do programa integrisanja u EU
![Teško do programa integrisanja u EU](https://radiosarajevo.ba/assets/default/article/871x540.jpg)
Svaka zemlja koja želi postati kandidat
za pristupanje EU, mora imati svoj državni program usvajanja evropskih
pravnih tekovina, odnosno dokument pod nazivom Program integrisanja. Ovaj program nije samo uslov, nego predstavlja i obavezu vlasti BiH iz
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te je neophodan instrument za
određivanje prioriteta zakonodavnih, administrativnih, institucionalnih
i ekonomskih reformi i podjele zaduženja nadležnim organima vlasti, piše Radio Slobodna Evropa.
Sve zemlje regiona već imaju svoje programe integrisanja bez obzira na
njihov status u odnosu na EU osim BiH, kaže zamjenik šefa Delegacije EU u
BiH Renzo Daviddi. Ipak vjeruje da je 2012. godina
šansi u kojoj BiH može ispuniti preuzeto iz Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju i poslati zahtjev za kandidatski status.
"Usvajanjem ovog plana zemlja šalje EU i zemljama članicama jasnu
poruku u pogledu kredibiliteta. Kontinuirano odsustvo takvog strateškog
dokumenta u datom trenutku imalo bi teške posljedice po napredovanje BiH
ka EU. Neblagovremeno određivanje prioriteta i harmonizacija već su
primjetni u aktuelnim razgovorima u vezi sa posljedicama pristupanja
Hrvatske EU. Mora biti jasno da kada zemlja postane kandidat za
pristupanje EU, mora imati svoj državni program usvajanja evropskih
pravnih tekovina. Takav bitan dokument se međutim ne može pripremiti
preko noći. Za to je potrebno mobilisati najbolje stručnjake i državne
službnike u BIH. treba imati na umu da je za ovaj proces obično potrebno
najmanje godinu dana", kazao je Daviddi.
Pred BiH je ogroman posao usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU. To
praktično znači preuzimanje više od 30.000 pravnih akata iz stečevine
EU.
Za otvaranje pregovora za članstvo sa EU biće potrebne 33 stručne grupe
na tehničkom nivou koje će pregovarti o svakom poglavlju posebno, kaže
direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savić.
Izrada plana integrisanja BiH usko je povezana sa uspostavljenjem
odgovarajućeg mehanizma koordinacije rada svih vlada i zakonodavnih
tijela na pitanjima EU. To će biti naročito komplikovano s obzirom na
složenu ustavnu strukturu BiH i podijeljene nadležnosti, dodaje Savić.
"Nisu nadležna samo entitetska ministarstva nego je to podijeljena
nadležnost. S obzirom da imate recimo neki okvirni zakon na državnom
nivou, pa zatim drugi dio direktive preuzimaju nadležna entitetska
ministarstva, pa ako sad tu uvedemo situaciju da je to oblast gdje je
ustavna nadležnost kantona, onda možete zamisliti kakvu situaciju imamo
na terenu", kaže Nevenka Savić.
A šta to znači u svakodnevnom životu?
"Za isto krivično djelo imate različite sankcije po entitetima ili
direktivu koju ste obavezni preuzeti, a odnosi se na zimske uslove
vožnje, pa imate mogućnost da se opredijelite kolika će biti ona šara na
zimskoj gumi. Neko odredi šaru 5 milimetara, neko odredi 7 ili 8 i neko
ko putuje po BiH, ono što u jednom entitetu ili kantonu uredu u drugom
nije", pojašnjava Nevenka Savić.
Nedostatak i stručnjaka
Objektivan problem u BiH predstavlja nedostatak koordinacije ali i
komunikacije između različitih institucija i nivoa vlasti, slaže se i
član Komisije za evropske integracije BiH državnog parlamenta Mehmed Bradarić. Osim toga u BiH nedostaje i stručnjaka koji će raditi u samom procesu integrisanja, napominje Bradarić.
"EU kaže da je izazov samo pregovaranje jednim glasom, BiH nema taj
jedan glas. Dakle, BiH nema program integrisanja i to nije ogroman
problem sad, ali će biti u budućnosti. BiH nema kadrove i to je razlog
što će to biti problem u budućnosti i ja se plašim da nećemo moći
ispuniti sve kriterije", navodi Bradarić.
Svoju odgovornost i opredijeljenost za evropske integracije, izradom
programa integrisanja pokazaće prije svega Savjet ministara BiH i dvije
entitetske vlade, smatra Borislav Borenović, predsjednik komisije za evropske integracije Narodne Skupštine RS.
"Da jednom konačno sa tog formalnog pređemo na suštinski i da
izradimo taj dokument. To je pretpostavka da postoji prije toga ili
zajedno s tim dobar mehanizam koordinacije bez ljutnje ko je brži, ko je
bolji, ko je spremniji...", kaže Borenović.
A koliko je sve lakše kada se napravi dogovor unutar zemlje i definišu ciljevi i proriteti, pokazuje primjer susjedne Srbije.
"Srbija koja je 2008. bila na repu događanja, jer imala sporazum
koji je potpisan, a nije se primenjivao, a sad je dobila status
kandidata četiri godine kasnije i aktivno se priprema za početak
pregovora, tako da u principu pozicija u jednom trenutku procesa ne
znači da će to biti konačna pozicija prilikom pristupanja EU. Svi smo
negde krenuli sa iste pozicije, neko ide brže, ubrzanja procesa su
moguća", navodi pomoćnik direktora Ureda za evropske inegracije Srbije Vladimir Međak.
Da bi 2012., kako je najavljeno iz Savjeta ministara BiH, zaista i bila
godina evropskih integracija, neophodno je odmah početi sa izradom
programa integrisanja i strategijom integrisanja, ali i više hiljada
vrhunskih stručnjaka koji bi odmah počeli sa radom. Sve ovo ipak neće
biti moguće ukoliko proces evropskih intergracija ne dobije i jaku
političku podršku.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.