Svaki peti demobilisani borac boluje od PTSP-a

Imam PTSP, ali nisam lud

PTSP je odgođeni odgovor na stresni događaj, traumu ili ugrožavajuću situaciju koja je izvan uobičajenog ljudskog iskustva. Stresni događaj može biti različite vrste i trajanja ali mora izazvati psihološku traumu.

Psihološka ratna trauma po svom multidimenzionalnom karakteru poremećaja i reperkusijama koje ima za pojedinca, njegovu porodicu i lokalnu zajednicu, svakako predstavlja ne samo zdravstveni već i etički, moralni, socijalni i ekonomski problem, smatraju u Ministarstvu zdravstva KS-a. 

Procjenjuje se da u BiH ima 1.750.000 stanovnika koji imaju neki sa stresom povezani psihički poremećaj, od čega je milion osoba u Federaciji BiH. U slučaju posttraumatskog stresnog poremećaja najnovija epidemiološka istraživanja su pokazala da više od 50 posto opće populacije u toku svog života doživi barem jedno neuobičajeno traumatsko iskustvo, a 25 posto onih koji prežive ekstremnu traumu kasnije razviju PTSP. 

Prema podacima Ministarstva za boračka pitanja i Saveza demobiliziranih boraca, ova kategorija stanovništva u Kantonu Sarajevo broji od 50.000 do 55.000, a njih 37.000 su članovi udruženja Saveza demobiliziranih boraca. Među njima je 10.500 ratnih vojnih invalida. Najveći broj demobiliziranih branilaca su, nažalost, nezaposleni i niskog socijalno ekonomskog statusa što dodatno pogoršava njihovo zdravstveno stanje.

U skladu s kantonalnim planom osim edukacija za ljekare i ostale važne osobe za liječenje oboljelih od PTSP-a, proširena je i Lista lijekova koji se izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, i to za lijekove novije generacije psihofarmaka (risperidon), a koji je prema medicinskim indikacijama potreban u liječenju.

Zbog ovakvih podataka Ministarstvo zdravstva KS-a formiralo je stručni tim koji je u skladu s Akcionim planom Programa utvrdio aktivnosti i pratio njihovu realizaciju od 2008. do 2012. i jedino što nije realizirano iz tog plana je formiranje savjetovališta o PTSP-u zbog nedostatka finansija, ali se naglašava da treba raditi na tome da je za formiranje savjetovališta  potrebna pomoć šire društvene zajednice. 

U poslijeratnom periodu do 2008, kada su traženi podaci, zabilježeno je 3.078 hospitalizacija oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja i to kao osnovno oboljenje ili kao komorbiditet - uz neku drugu bolest. Istraživanje na uzorku od 500 demobiliziranih boraca Kantona Sarajevo provedenom 2011. godine i naročito članova Saveza udruženja logoraša općine Hadžići dominirali su muškarci s 92,2 posto, dok je ženskih ispitanika bilo samo 7,8 posto. Većinu uzorka čine ispitanici u dobi od 45 do 54 godine, odnosno skupina koja je u toku agresije na BiH imala između 25 i 38 godina. U odnosu na bračni status 79,8 posto ispitanika su u braku, dok procenti kategorija neoženjen, udovac, razveden, vanbračna zajednica se kreću između tri i sedam posto. 

Ovaj stručni tim uputio je inicijativu Federalnom ministarstvu za boračka pitanja u vezi s priznavanjem vojnog invaliditeta po osnovu obolijevanja od PTSP-a za izmjenu i dopunu ovih zakonskih propisa gdje ne bi bilo vremenskog ograničenja za priznavanje ovog psihičkog poremećaja izazvanog ratnom traumom.