Super si, ali nisi muškarac!

Trideset godina je prošlo od usvajanja Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, ali u BiH nema naznaka boljitku. Žene u BiH gube posao jer nisu muškarci, a često su i žrtve nasilja u sopstvenoj porodici.

Mnoge obespravljene žene u Bosni i Hercegovini, žrtve polne diskriminacije, odlučuju se za šutnju. Među njima je i naša sagovornica koja je izgubila posao jer - nije muškarac. Svoje ime ne želi saopćiti, niti smije reći u kojem je preduzeću radila jer je njen bivši poslodavac previše "jak čovjek i ima stranku iza sebe“. Ubijeđena je da se neće uskoro zaposliti ako otkrije o kome se radi.

Jedna je od rijetkih koja je posao našla odmah po završetku studija, ali nije dugo radila. „Direktor mi je preporučio da se ne udajem u skorije vrijeme, što je valjda podrazumijevalo i da ne smijem roditi dijete. Udala sam se i dan prije isteka mog pripravničkog ugovora dobila sam rješenje o prestanku radnog odnosa“, kaže naša sagovornica. Ističe kako je u rješenju navedeno da je otkaz dobila „zbog finansijske situacije“. Stvarne razloge direktor joj je saopćio „u četiri oka“. „Potvrdio je ono u šta sam sumnjala. Rekao mi je da sam super, da imam odlične kvalifikacije i da ću negdje drugo naći bolji posao jer za ovaj traže muškarca pošto ne žele 12 mjeseci plaćati porodiljsko odsustvo“, kaže građanka Sarajeva.

Diskriminacija se ne prijavljuje zbog straha od odmazde

„Diskriminacija na temelju pola je jedan od najčešćih oblika diskriminacije u BiH“ upozorava predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Srđan Dizdarević. „Žalosna je činjenica da se mali broj žena usuđuje to prijaviti policiji ili sudovima. I mi imamo slučajeve da se žene pojave kod naših pravnica, zatraže pomoć, da bi dva ili tri dana kasnije zbog straha od supružnika ili od poslodavca, odustale od najtemeljnije stvari, borbe za sopstvena prava“, kaže Dizdarević.

Iako muškarci u ovoj zemlji nerado govore o položaju žena i odnosu prema ženama, nevladina organizacija „Ker International“ došla je do zapanjujućih podataka. Prema istraživanjima „u BiH oko 72 posto mladića u dobi od 15 do 18 godina smatraju da postoje situacije kada žena zaslužuje da bude ošamarena“, dok 86 posto ispitanih ne namjerava mijenjati pelene, kuhati ili hraniti djecu jer, po uzoru na očeve, smatraju da je to obaveza majki.

Za mnoge žene u BiH nema odmora nakon osam radnih sati

U BiH je zbog patrijarhalnih odnosa težak položaj većine zaposlenih žena. Nermina je samo jedna od mnogih kojima radni dan traje puno više od propisanih osam sati. Prvo osam sati u radnji služi mušterije, a potom ide kući gdje sprema, čisti, pravi ručak, brine o djeci... „Povrh svega, od mene se očekuje da budem stalno raspoložena što, vjerujte, nekad nisam u stanju“, kaže Nermina.

Pored očite podjele na „muške“ i „ženske“ poslove, u BiH su sve veće i razlike u platama između muškaraca i žena. Nevladine organizacije i nadležne institucije ističu da posebnu pažnju treba posvetiti posvetiti i uklanjanju nasilja nad ženama. Međutim, konstatiraju da bitnijih pomaka još uvijek nema i da diskriminacija na osnovu pola još prožima sve segmente bh. društva.

Vezano: CEDAW: 30. godišnjica Konvencije o eliminaciji diskriminacije žena