Sudovi u RS zaprimili zahtjev za ukidanje Ravnogorskog četničkog pokreta

Pet registarskih sudova u RS zaprimilo je dopise i formiralo predmete kako bi ispitali osnovanost zahtjeva Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo da se zabrani rad 16 udruženja koji u svom nazivu imaju odrednicu ravnogorski ili četnički pokret.

Registarski sudovi u Banjoj Luci, Doboju, Bijeljini, Sokocu i Trebinju su za BIRN BiH potvrdili da su zaprimili zahtjev Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo (KS) za ukidanje ukupno 16 udruženja, koji je podnesen nakon obilježavanja godišnjice hapšenja Dragoljuba Draže Mihajlovića u Višegradu.

Iz suda u Doboju su naveli da je zahtjev dostavljen na navedena udruženja, dok su u sudovima u Doboju i Banjoj Luci kazali da će odluka biti donesena u “razumnom roku”.

Ministrica pravde i uprave KS-a Lejla Brčić je kazala da je zahtjev upućen na osnovu analize da li su nazivi sudova u suprotnosti s Ustavom Republike Srpske ili sa tamošnjim Zakonom o udruženjima i fondacijama.

Brčić smatra da će ovo biti izazov i za sudove imajući u vidu da Zakon o udruženjima predviđa da registarski sudovi – koji su po svojoj prirodi vanparnična institucija – postupke zabrane provode po odredbama Zakona o krivičnom postupku.

Dva scenarija

„U mjeri u kojoj smo mi mogli provesti istraživanje, nismo došli do podataka da su proveli ijedan takav postupak po bilo kom osnovu. Tako da biće zanimljivo vidjeti i sa profesionalne strane, pravnički gledano, na koji način će pristupiti toj proceduri“, kazala je Brčić.

Bivši sudija iz Bijeljine Miodrag Stojanović smatra da postoje dva načina na koja registarski sudovi mogu riješiti ove postupke.

„Ako sud tvrdi da ima elemenata, po službenoj dužnosti moraju donijeti akt o brisanju ili dati nalog da udruženja izmijene odluke akta o osnivanju, statut ili nekakav program rada, gdje je upisano nešto što bi bilo suprotno ustavu i zakonima. Druga moguća opcija je da sudovi to provjere, da ne nađu bilo šta u registraciji što je suprotno i da obavijeste podnosioce zahtjeva i inicijative, da takva inicijativa nema osnova u zakonu. To bi bila procedura kroz koju sudovi moraju proći“, pojašnjava Stojanović.

Stojanović, međutim, ostavlja mogućnost ukidanja pomenutih udruženja, čak i ako u njihovoj registracijskoj strukturi nema ništa suprotno zakonu i ustavu.

„Sudovi mogu kazati, registracija je uredna, nema u registraciji odstupanja od zakona, ustava i evropske konvencije, ali njihovo ponašanje može izlaziti iz okvira registrovanog, pa ih može po drugom osnovu sankcionisati“ rekao je Stojanović.

Propagiranje ideja Draže Mihajlovića

Ukoliko udruženja nisu registrovana da šire ideje ili propagiraju ideje Ravnogorskog pokreta, kako kaže Stojanović, zbog toga zakonski mogu biti ukinuta.

„Nisu registrovani za to, a uradili su to nedavnim okupljanjem, kako bi obilježili hapšenje Draže Mihajlovića. Dakle, to udruženje je postupilo suprotno onome za što je registrovano. Ako ih je sud registrovao za stvari koje trenutno ne rade, onda je sud pogriješio i treba da to ispravi“, zaključio je Stojanović.

Ministrica Brčić pojašnjava da je zahtjev za zabranu djelovanja i brisanje iz registra Udruženja četničkog ravnogorskog pokreta upućen zbog djelovanja suprotnog Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju svih oblika rasne diskriminacije, te zbog promovisanja nacionalne mržnje zastupanjem ideologije koja predstavlja kontinuitet politike etničkog čišćenja.

„Vrlo teško je dokazati da neko udruženje djeluje suprotno zakonu ili ustavu, jer morate imati materijalne dokaze. U ovom konkretnom slučaju to je olakšano iz razloga što oni u svom nazivu imaju nešto što je protivpravno. Ako se pogleda istorijat i programska načela Ravnogorskog pokreta u vrijeme kada je osnovan i kasnije što je propagirano, onda se vidi da dešavanja koja su bila tada kada je osnovan, pa od 1992. do 1995. su zapravo jedan kontinuitet zagovaranja fašističkih politika koje su zabranjene“, smatra Brčić.

Po krivičnoj prijavi Ministarstva uprave KS-a u Državnom tužilaštvu formiran je i predmet o okupljanju pripadnika Ravnogorskog pokreta u Višegradu, zbog jezika mržnje.

„Do ove godine niko nije podnio prijavu niti je Tužilaštvo po službenoj dužnosti, a što je negdje bilo za očekivati… Mi smo ovih dana ispred Vlade KS-a uputili zahtjev za informaciju da vidimo u kojoj je fazi predmet i pratićemo ga vrlo aktivno. Slaćemo i urgenciju ako se ništa ne bude dešavalo. Profesionalno želim vjerovati da će se i ovaj i predmeti upućeni prema ragistarskim sudovima uzeti u razmatranje i da će se uraditi u skladu sa standardima struke“, kazala je Brčić.

Crna Gora je zabranila djelovanja ravnogorskih i četničkih pokreta i udruženja.