Suđenje Radovanu Karadžiću odgođeno za 27. oktobar

Danas je pred Haškim tribunalom trebalo početi suđenje Radovanu Karadžiću. Iz Haškoga suda poručivali su kako,unatoč odluci Radovana Karadžića da se ne pojavi u sudnici na početku suđenja, nema indicija da se postupak neće odvijati prema rasporedu.

Ipak, tu njegovu odluku poznavatelji procesa u Haagu najčešće tumače potvrdom da će ono sličiti suđenju Šešelju i Miloševiću, prenosi FTV.

ICTY: Suđenje Karadžiću odgođeno za 27. oktobar

Prema prvom rasporedu, na prva dva ročišta, u ponedjeljak i utorak, tužitelj jetrebao iznijeti uvodne riječi optužbe. Svoje uvodne riječi Karadžić bi trebao iznijeti na ročištima planiranim za 2. i 3. novembra, ali je to malo vjerojatno zbog odluke da ne nazoči početku suđenja, jer, kako je kazao, nije spreman.

Upravo stoga Pretresno vijeće sa sucem O Gon-Kvonom na čelu mora čim prije odlučiti što i kako dalje. Federalna televizija doznaje kako će ga još jednom pozvati da se pojavi na suđenju.

"U protivnom Vijeće ima raznorazne mjere kao što su imenovanje branioca po službenoj dužnosti, čak u nekim kuloarima oko Tribunala se spominje varijanta da se angažuju prijatelji suda", kaže za FTV Amir Ahmić, bošnjački časnik za vezu s Haškim sudom.

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz, unatoč Karadžićevoj odluci da ne dođe u sudnicu, smatra bitnim što će suđenje konačno početi. "

Nadamo se da će ovaj slučaj uputiti snažnu poruku da će, prije ili kasnije, svi morati izaći pred lice pravde. Možda će za to trebati dvije godine, možda će trebati pet ili možda petnaest godina, ali pravda će pobijediti", kaže Brammertz.

Rastezanje procesa je ono čega se svi pribojavaju, posebice zbog Karadžićeve odluke da se brani sam i stalnog pozivanja na imunitet koji mu je zajamčen navodnim sporazumom s Richardom Holbrookeom. Na sucima je da mu ne dopuste ucjenjivanje kakvo su imali s Miloševićem i Šešeljom, i još imaju s bolešću Jovice Stanišića.

Prema dostavljenom popisu svjedoka, Tužiteljstvo će najprije dokazivati krivnju Karadžića po optužbi za teror nad civilima u Sarajevu, uključujući masakre na Markalama '94. i '95. te na desetke stradanja civila od snajpera. Tužiteljstvo će u ovome procesu dokazivati Karadžićevu krivnju i odgovornost za genocid u 19 općina i Srebrenici, etničko čišćenje s prostora koje su Srbi, predvođeni Karadžićem, zacrtali kao svoj teritorij, te uzimanje više od 200 pripadnika UN-a za taoce.

Koliko god konačna optužnica protiv Karadžića bila modificirana i jasna, ostaje činjenica da Tužiteljstvo prvobitnu, podignutu 1995., nije ni taknulo sve do njegova uhićenja prošle godine. A od tada do početka suđenja tužiteljstvo ju je mijenjalo - uglavnom kratilo, čak tri puta.

Dvjestotinjak preživjelih srebreničkoga genocida, koji su u subotu krenuli iz Bosne i Hercegovine, stigli su u Hag. Putem su u blizini Zagreba i Anthovena, zbog interesa hrvatskih i nizozemskih medija, održali mini prosvjede i upoznali javnost sa zahtjevima koje će sutra iznijeti. Oni traže brzo suđenje te primjerenu kaznu Radovanu Karadžiću.

Prosvjedi pred zgradom Haškoga suda će početi ujutro u 8 sati i 30 minuta, a pridružit će im se i članovi Saveza logoraša iz BiH i Njemačke.

radiosarajevo.ba